Na summitu Inicijative tri mora više od 600 predstavnika poslovnog svijeta, spomenuta i luka u Vukovaru

Ljubljana, 05.06.2019 - Panel raspravom o energetici, u srijedu popodne u Ljubljani je zapoèeo poslovni forum koji paralelno prati summit država sudionica Inicijative triju mora, najveæi meðunarodni dogaðaj u Sloveniji u zadnjih desetak godina, na kojemu sudjeluje više od šesto sudionika iz 40-ak država, meðu njima i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitaroviæ.foto HINA/ Ured predsjednice/ ik

Inicijativa tri mora dobila je na summitu u Ljubljani novu dimenziju – investicijski fond za izgradnju prometne, energetske i digitalne infrastrukture, objavili su u srijedu čelnici država članica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, članice Inicijative tri mora su Hrvatska, zemlje članice Višegradske skupine te Rumunjska, Bugarska, Litva, Estonija, Latvija, Slovenija i Austrija.

Dvodnevni summit inicijative koju su 2015. pokrenuli hrvatska predsjednica i njezin poljski kolega Andrzej Duda održava se u srijedu i četvrtak u Sloveniji. Forum okuplja dvanaest članica Europske unije u srednjoj i istočnoj Europi, između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.

Dosad su održana tri sastanka na vrhu, u Dubrovniku 2016., u Varšavi 2017. i u Bukureštu 2018. Na ovogodišnji summit, po drugi put popraćen business forumom, stiglo je više od 600 predstavnika poslovnog svijeta iz 43 države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novost ove godine je da će se prvi put nakon foruma predati izvješće o napretku u ključnim projektima, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknuvši kako se inicijativa nevjerojatno razvila od 2015. kad je dočekana s puno skepticizma.

“Ono što je još iznimno je investicijski fond koji je pokrenut prošle godine potpisivanjem neobvezujućeg pisma namjere između banaka na našem prostoru. Danas to postaje pravi fond u kojem su zasad Poljska i Rumunjska, no pregovara se s europskim bankama za investicije i razvoj, kao i sa Svjetskom bankom, pa se očekuje da će i one sudjelovati, a potom i druge zemlje”, rekla je nakon panela “EU između Baltika, Jadrana i Crnog mora”.

U raspravi su sudjelovali i slovenski predsjednijk Borut Pahor, estonska predsjednica Kersti Kaljulaid, bugarski predsjednik Rumen Radev, ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto, poljski predsjednik Andrzej Duda, američki ministar energetike Rick Perry te predsjednik Češke Miloš Zeman koji je prvi put došao na summit.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grabar-Kitarović je kao glavne hrvatske interese u sklopu inicijative navela prometnu infrastrukturu, digitalizaciju i LNG terminal na Krku koji, naglašava, nije samo važan energetski, nego i strateški.

“Bitno je omogućiti da cijeli prostor srednje Europe nije ovisan o jednom izvoru energije i da diverzificiramo i povežemo cijeli prostor”. Za digitalizaciju je kazala da je “rješenje mnogih problema u Hrvatskoj, uključujući iseljavanje”.

>Inicijativa tri mora – što dobiva ili gubi Hrvatska?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Matija Štahan: ‘Nova hrvatska paradigma’ mora poništiti nepovoljne aspekte 1918. i 1945. godine

>Borislav Ristić: Protutežu njemačkom geopolitičkom ropstvu možemo dobiti povezivanjem s područjem ‘Bijele Hrvatske’

>Zašto se Hrvatska nije pridružila Višegradskoj skupini, u koju je pozvana već 1991. godine?

“Širokopojasni internet i njegovo uvođenje omogućili bi bolje i kvalitetnije školovanje, ali i to da možete živjeti u Hrvatskoj, a raditi negdje drugdje”. To je posebice važno u udaljenijim i manjim mjestima poput otoka, ruralnih i planinskih područja, dodala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Duda je podsjetio kako od Tallina do rumunjske Constante putovanje danas traje tri dana, dok od Barcelone do Gotheburga treba samo jedan, što pokazuje velike razlike u povezanosti zapad-istok u odnosu na sjever-jug.

Radev je istaknuo kako je dobar pokazatelj da je Inicijativa na pravom putu sve veći interes koji ona dobiva u Bruxellesu, dok je estonska predsjednica upozorila da se u budućim projektima treba osigurati ne samo da su kompetitivni, nego i čisti, jer “planet treba spašavanje”. Kao čelnica države poznate kao digitalne predvodnice, poručila je da je Tallinn spreman predvoditi digitalno povezivanje regije.

Češki predsjednik Zeman govorio je i povezivanju triju rijeka Odre, Dunava i Elbe, što je komplementarno inicijativi. Naglasio je kako to nije važno samo zbog vodenog prometa, nego i zbog opskrbe vodom, a Grabar-Kitarović je kasnije pozdravila njegov prijedlog u kontekstu luke u Vukovaru.

Szijjarto je još jednom ponovio kako će srednja Europa biti motor rasta Europske unije. “Pokazali smo da manje dvoličnosti, dvostrukih standarada i političke korektnosti donose bolje rezultate”, poručio je mađarski ministar vanjskih poslova.

Američki ministar energetike Rick Perry dao je podršku osnaživanju energetske unije, pa je poručio da SAD danas, kao vodeći proizvođač nafte i prirodnog plina, uvodi ravnotežu u svijet energetike i to može biti na korist “prijatelja i saveznika”. “Nećemo nikad koristiti energiju kao sredstvo političke prisile”, rekao je referirajući se na Rusiju.

Sudionici su otkrili kako bi iduće godine inicijativi mogla priključiti i Ukrajina.

Summitu se u poslijepodnevnim satima prvi put pridružio predsjednik njemačke Frank-Walter Steinmeier, a u petak, kad se sele u Brdo kod Kranja, podršku Inicijativi dat će predsjednik Europske komisije na odlasku Jean-Claude Juncker.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.