Britanski vrhovni sud u utorak je proglasio nezakonitom odluku premijera Borisa Johnsona da suspendira rad parlamenta, nakon čega su čelnici oporbe pozvali na njegovu ostavku.
Jedanaesteročlani vrhovni sud jednoglasno je odlučio da je suspenzija bila nezakonita.
Predsjednik Donjeg doma na odlasku John Bercow je pozdravio odluku vrhovnog suda i poručio da se parlament mora sastati bez odgode.
Vođa britanskih laburista Jeremy Corbyn je nakon odluke suda pozvao Johnsona da razmotri svoju poziciju i “postane najkratkovječniji premijer u britanskoj povijesti”, te da raspiše izbore., javlja Breitbart.
Da bi premijer trebao dati ostavku ako se utvrdi da je kraljicu doveo u zabludu slažu se i drugi zastupnici, uključujući i one koje je Johnson izbacio iz Konzervativne stranke zbog protivljenja njegovim planovima vezanim uz Brexit.
Nigel Farage, vođa stranke Brexit, je kazao da je raspuštanje parlamenta najgora odluka ikada donesena te dodao da Johnsonov savjetnik Dominic Cummings mora zbog toga otići.
Johnsonov ured je objavio kako “trenutno proučava odluku”, a Europska komisija je odbila komentirati “unutarnja ustavna pitanja” Velike Britanije.
Britanski premijer je 28. kolovoza od kraljice Elizabete zatražio suspenziju parlamenta, a njegovi protivnici tvrde da je to napravio kako bi potkopao njihove pokušaje da spriječe njegov plan izlaska iz Europske unije 31. listopada sa ili bez dogovora.
Po britanskom ustavu pravo raspuštanja parlamenta ima politički nepristran monarh koji djeluje u skladu sa savjetima premijera. Rad parlamenta bio je tom, sada poništenom odlukom, suspendiran do 14. listopada.
Kronologija događaja:
24. srpnja 2019.: Boris Johnson postaje premijer nakon što je pobijedio u izboru za vodstvo stranke kako bi naslijedio Theresu May. Obećava napustiti Europsku uniju 31. listopada, sa ili bez dogovora.
28. kolovoza: Johnson suspendira Parlament na pet tjedana koja završava 14. listopada. Kraljica Elizabeta II odobrava njegov zahtjev. Predsjednik Donjeg doma John Bercow protivi se toj odluci.
29. kolovoza: Aktivistica Gina Miller pokreće parnicu protiv Johnsona na Višem sudu u Londonu. Njenom slučaju se nakon toga pridružuju bivši premijer John Major i drugi.
30. kolovoza: U zasebnom slučaju, sudac u Škotskoj odbija odobriti hitnu mjeru kojom se blokira suspenzija Parlamenta, ali zakazuje naknadno ročište.
6. rujna: Visoki sud u Londonu odbacio je slučaj Gine Miller, te odlazi na Vrhovni sud.
17. rujna: Na Vrhovnom sudu započinje trodnevno ročište, a o oba slučaja predsjedavalo je 11 sudaca.
24. rujna: Vrhovni sud obustavlja suspenziju parlamenta
Tekst se nastavlja ispod oglasa
