Parlament u Rigi trebao bi u srijedu izabrati novog predsjednika Latvije

epa07404274 Lithuanian President Dalia Grybauskaite (L) and Romanian President Klaus Iohannis chat with each other during the Meeting of Presidents of States of Central and Eastern Europe (called the Bucharest format, or B9), in Kosice, Slovakia, 28 February 2019. The B9 countries' presidents from Bulgaria, Czech Republic, Estonia, Lithuania, Latvia, Hungary, Poland, Romania and Slovakia together with NATO Secretary General Jens Stoltenberg, commemorate the 70th anniversary of the North Atlantic Treaty Organization (NATO), the 15th anniversary of the accession of the Slovak Republic and other B9 members to NATO, and the 20th anniversary of the accession of the Czech Republic, Hungary and Poland. Main subjects discussed at this meeting are expected to be the increasing spreading of misinformation and the defence against cyber threats and propaganda. The current security situation in Europe and its neighbourhood will also be a topic of the discussions. EPA/MARTIN DIVISEK

Parlament u Rigi trebao bi u srijedu izabrati novog latvijskog predsjednika, a najizgledniji kandidat za tu funkciju je bivši sovjetski disident Egils Levits, sudac Suda pravde Europske unije.

Taj 63-ogodišnji pravnik, koji je studirao u Njemačkoj, kandidat je koalicije desnog centra na vlasti i trebao bi, da bi bio izabran, dobiti potporu najmanje 55 od 100 zastupnika te baltičke zemlje, članice NATO-a i eurozone.

Još su dva kandidata za upražnjeno mjesto predsjednika Raimondsa Vejonisa, koji se nije kandidirao.

Uloga latvijskog šefa države relativno je protokolarna.

On je vrhovni zapovjednik oružanih snaga i imenuje premijera i veleposlanike. Predlaže zakone i ima pravo raspustiti parlament.

Levits i njegovi roditelji, Latvijci židovskog podrijetla, protjerani su iz bivšeg Sovjetskog Saveza 1972., nakon što je KGB odlučio da oni predstavljaju rizik za komunistički režim.

Nastanili su se u Njemačkoj gdje je Levits studirao pravo i političke znanosti. Kada se vratio u Latviju sudjelovao je u radu na deklaraciji o neovisnosti 1990.

Potom je bio zastupnik, ministar pravosuđa i veleposlanik u Švicarskoj, Mađarskoj, Njemačkoj i Austriji.

Godine 1995. imenovan je u Europski sud za ljudska prava, a potom 2004. na aktualno mjesto u Sud pravde EU-a.

Njegovi protivnici su Juris Jansons (43), visoki dužnosnik kojega podupire skupina zastupnika oporbe, te zastupnik Didzis Smits (44), ekonomist kojemu su potporu odlučili dati populistički antisistemski zastupnici.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina