Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko putuje u ponedjeljak u trodnevni službeni posjet Bugarskoj gdje će se sastati s najvišim državnim dužnosnicima, a predviđeni su i susreti s predstavnicima hrvatskih udruga i hrvatskih gospodarstvenika koji djeluju u toj zemlji.
U ponedjeljak će se Leko u Sofiji sastati s predsjednicom Narodnog sobranja Ceckom Cačevom, predsjednikom države Rosenom Plevnelievom te premijerom Bojkom Borisovom, a za utorak je predviđen posjet Plovdivu i susret s tamošnjim dužnosnicima regionalne uprave.
Leko se u srijedu sastaje s predsjednicom parlamentarnog odbora za vanjsku politiku Džemom Grozdanovom, nakon čega slijedi susret s parlamentarnim zastupnicima, a potom će posjetiti sveučilište Kliment Ohridski i razgovarati sa studentima i profesorima hrvatskog jezika o odnosima između Bugarske i Hrvatske u okviru EU-a.
Predsjednica parlamenta Cačeva boravila je u veljači Zagrebu u povodu inauguracije Kolinde Grabar-Kitarović i tom je prigodom održan kratki bilateralni susret.
Bilateralni odnosi između Hrvatske i Bugarske na visokoj su razini, bez otvorenih pitanja. Bugarska je zagovarala pristup Hrvatske u EU i NATO i bila je među prvim europskim članicama koja je ratificirala ugovor o pristupanju Hrvatske EU-u u veljači 2012., a prethodno i protokol o pristupanju Hrvatske u NATO.
Dvije zemlje dijele gotovo ista stajališta o važnim pitanja unutar EU-a i imaju slične vanjskopolitičke ciljeve. I Zagreb i Sofija podupiru napore EU-a i međunarodne zajednice za stabilizaciju jugoistočne Europe te same pokušavaju djelovati kao stabilizirajući čimbenici i izvori regionalne sigurnosti. U okviru regionalne suradnje, aktivne su u Procesu suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) te je 2008. u Sofiji potpisan Memorandum o razumijevanju kojim se ojačala suradnja između parlamenta u regiji. Djeluju još i u Regionalnom vijeću za suradnju (RCC) te Dunavskoj komisiji.
Što se tiče suradnje u međunarodnim tijelima, Hrvatska i Bugarska su angažirane prvenstveno u NATO-u.
Opća je ocjena, međutim, da dobre političke odnose ne prate i gospodarski pa analitičari upozoravaju na nedovoljno iskorišten gospodarski potencijal. Ukupna robna razmjena u 2014. iznosila je 138,18 milijuna eura, od čega je preko 67 posto hrvatski uvoz. Ukupna hrvatska ulaganja u Bugarsku od 1993. do trećeg kvartala 2014. iznosila su 11,3 milijuna eura i na 27. su mjestu, dok Bugarska nije među prvih 35 zemalja po visini ulaganja u Hrvatsku.
Dvije strane u posljednje vrijeme iskazuju interes za suradnju na području energetike, poboljšanju prometne povezanosti te izgradnji prometne infrastrukture koja je nedostatna. Na posljednjem, VII. zasjedanju mješovite komisije za gospodarsku suradnju u srpnju 2014. dvije su strane osim o energetici razgovarale i o suradnji na području turizma i poljoprivrede.
Posljednji službeni parlamentarni susret između dviju zemalja održan je u veljači 2014., kada je tadašnji predsjednik Sobranja Mihail Mikov posjetio Zagreb.
