Predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi poručio je preko svoje zagrebačke odvjetnice da je Hrvatsku prijavio Europskom sudu za ljudska prava jer “kazneno pravo i kaznene postupke koristi u nekoj zamišljenoj šahovskoj igri” u kojoj “ne želi sudjelovati”.
“Stav moje stranke je da ima dojam da hrvatska politika od 2011. kazneno pravo i kaznene postupke koristi u nekoj zamišljenoj šahovskoj igri kao svojevrstan alat za vršenje pritiska radi postizanja određenih ustupaka. Svojom tužbom protiv Hrvatske zbog ograničavanja njegovih temeljnih prava želi jasno naznačiti da ne želi sudjelovati u toj šahovskoj igri”, prenijela je Hini Hernadijeve riječi zagrebačka odvjetnica Laura Valković.
Ta je tvrdnja uslijedila nakon što je Ured hrvatske predstavnice pred Europskim sudom za ljudska prava potvrdio da je 1. rujna zaprimio Hernadijevu tužbu protiv Hrvatske zbog povrede prava na slobodu kretanja koji štiti jedan od protokola Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Bilješku o Hernadijevoj tužbi Ured je poslao Hrvatskom saboru, Uredu predsjednice Republike, Vladi, ministarstvima pravosuđa i unutarnjih poslova, ravnatelju policije, predsjednicima Ustavnog i Vrhovnog suda, Državnom odvjetništvu i predsjedniku zagrebačkog Županijskog suda koji je Hernadiju odredio istražni zatvor nakon pokretanja istrage zbog navodnog podmićivanja bivšeg premijera Ive Sanadera u tzv. slučaju INA-MOL.
U priopćenju koje je u ponedjeljak poslijepodne poslao medijima Ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasborugu navodi da će u daljnjem tijeku postupka zastupnica usko surađivati sa svim nadležnim tijelima u svrhu obrane njihova postupanja odnosno tužene države u ovom predmetu.
Odvjetnica Valković, s druge strane, smatra da u prilog tvrdnji kako je Hernadiju ograničeno kretanje ide činjenica da hrvatski sudovi nikada nisu riješili njegovu žalbu na određivanje istražnog zatvora te da sudovi ističu kako je on uredno pozvan na ispitivanje u državno odvjetništvo, ali da se pozivu nije odazvao. No, suprotno mišljenju hrvatske strane, Hernadijeva obrana tvrdi da on nikada nije dobio službeni poziv za razgovor, iako je mađarsko Ministarstvo pravosuđa dobilo zamolnicu takvog sadržaja.
“Zamolnica nije poziv, jer ne sadrži osnovne podatke koje pozivnica mora imati, poput mjesta i vremena ispitivanja kao i radnji koje će se obaviti”, ističe Valković.
I u bilješci Ureda zastupnika Hrvatske pred sudom u Strasbourgu poslanoj državnim tijelima stoji da Hernadi u tužbi navodi kako je njegova sloboda kretanja, uključujući i napuštanje vlastite zemlje, ograničeno zbog bojazni da će biti uhićen i izručen Hrvatskoj. Navode i kako Hernadi tvrdi da je europski uhidbeni nalog donesen protupravno i arbitrarno te da ga je odmah odbilo devet europskih država, dok su Njemačka i Austrija navele da po njemu neće postupati. Naveo je i da je Hrvatska 2015. izdala novi uhidbeni nalog, ali da je unatoč tome u studenome 2016. izbrisan s Interpolove liste traženih osoba.
“Republike Hrvatske morat će obrazložiti Europskom sudu je li predmetni uhidbeni nalog zakonit, je li njegovo izdavanje imalo legitiman cilj, je li bilo nužno u demokratskom društvu te je li njime podnositelju nanesen prekomjerni individualni teret”, stoji u bilješci u kojoj se podsjeća i da je ovo drugi slučaj protiv Hrvatske pred sudom u Strasborugu koji se odnosi na pitanje zakonitosti izdavanja europskog uhidbenog naloga.
Postupak protiv bivšeg premijera Sanadera i Hernadija zbog optužbi o 10 milijuna eura mita prilikom prodaje udjela Ine, koji je spojen u prosincu 2015. nakon što je Ustavni sud ukinuo prvu presuda Sanaderu, privremeno je prekinut na zagrebačkom Županijskom sudu u svibnju ove godine.
U međuvremenu, zbog nedoumice oko hrvatskog zahtjeva za uhićenje i izručenje Hernadija, Županijski sud u Zagrebu zatražio je i očitovanje Suda Europske unije, a zahtjev je 18. svibnja službeno zaprimljen na sudu u Luksemburgu. Taj sud trebao bi ocijeniti je li ignoriranje europskog uhidbenog naloga od dijela zemalja EU opravdano.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
