U 18 sati su zatvorena birališta u Njemačkoj i prema prvim izlaznim anketama javnih servisa ARD/ZDF, i demokršćani iz Unije CDU/CSU i socijaldemokrati (SPD) osvojili su u nedjelju isti broj glasova na njemačkim parlamentarnim izborima, dok su Zeleni na trećem mjestu.
> Njemačka pred novom erom: Bira se nasljednik Angele Merkel
Prema rezultatima instituta Infratest dimap za ARD/ZDF objavljenim odmah po zatvaranju birališta, Unija CDU/CSU je osvojila 25 posto glasova, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) također 25 posto, Zeleni su osvojili 15, Alternativa za Njemačku (AfD) 11, Liberalno-demokratska stranka (FDP) 11, te stranka Ljevica 5 posto glasova birača.
Do 14 sati izašlo 36,5% birača
Na općim izborima u Njemačkoj u nedjelju izlaznost do 14 sati je iznosila 36,5 posto što je 4,6 posto manje nego prije četiri godine, ali Državno izborno povjerenstvo očekuje veću izlaznost zbog mnogo većeg broja građana koji su svoj glas poslali poštom.
Broj građana koji su dali svoj glas u izbornim lokalima je prema očekivanjima niži nego prije četiri ali to je očekivano s obzirom na to da će glasovi onih koji su glasali dopisno ući tek u završni izvještaj o izlaznosti, rekao je voditelj Državnog izbornog povjerenstva Georg Thiel.
2017. je izlaznost iznosila 76,2 posto od čega je 28,6 posto glasalo dopisno putem pošte.
Ove godine se zbog pandemijskih mjera očekuje još veći udio takvih birača, preko 40 posto, pa se očekuje da će i ukupna izlaznost biti veće nego 2017.
Thiel je još jednom 60,4 milijuna državljana Njemačke s pravom glasa pozvao da do 18 sati daju svoj glas.
Prema posljednjim anketama Socijaldemokratima minimalna prednost
Prema posljednjim istraživanjima prednost socijaldemokrata istopila se na 1%, za vratom su im iz koalicije CDU/SCU, SDP kojemu su mnogi predviđali političko samoubojstvo ulaskom u aktualnu vladajuću crno-crvenu koaliciju. Naime, prvi put nakon 15 godina vodi u predizbornim anketama, javlja HRT.
Mnogi kažu da su ovo najbitniji izbori generacije. Aktualna kancelarka više se ne kandidira. Izbori su imali nezanimljivu uvertiru, iako su do predizborne kampanje bile biblijske, epske poplave u Njemačkoj, kaotično povlačenje iz Afganistana i pandemija. Bilo je dosadno do te mjere da je Die Welt napisao – jesu li ovo najdosadniji izbori u povijesti.
Za novi saziv Bundestaga bori se 47 stranaka, izborni prag je 5%.
Nijemci biraju s dva glasa danas – preferiranom kandidatu ili kandidatkinji te političkoj opciji, odnosno stranci. Do sada je dopisno glasalo, a ta je mogućnost uvedena 1957. i nema isključivo veze s epidemiološkim mjerama, oko 40% Nijemaca.
Posljednja istraživanja govore i da bi na tragu antivakserskog pokreta i ideje, Alternativa za Njemačku, krajnja njemačka desnica koja je u ovom sazivu paramenta bila najjača oporbena opcija i s kojom i dalje nitko ne želi koalirati, mogla odnijeti 10%-13% glasova.
Od više do 60 milijuna Nijemaca s pravom glasa, najveći broj glasa u industrijskoj utvrdi u Njemačkoj, Sjevernoj Rajni – Vestfaliji, gdje je premijer upravo Armin Laschet, kandidat demokršćana za nasljednika Merkel.
U istoj izbornoj jedinci u Potsdamu snage će danas odmjeriti socijaldemokratski kandidat Olaf Scholz i Annalena Baerbock čelnica Zelenih, koja kao treća najjača opcija može biti jezičac na vagi svake buduće koalicijske vlade.
– Danas je lijep dan, a vrijeme je već dobar znak. Nadam se da će na izbore izaći što veći broj građana, da će glasovati i omogućiti ono što je već na pomolu – vrlo dobar rezultat za SPD i da će mi građani dati povjerenje da budem idući njemački kancelar, kazao je Scholz, kancelarski kandidat SPD-a.
– Gospođa Merkel jako je dobro odradila svoj posao. Neki se možda ne slažu, ali ja tako mislim. I njezinu nasljedniku – bez obzira tko to bude, neće biti nimalo lako, ustvrdila je Irmgard Lajghans.
– Svakako se nadam promjeni vlade. I mislim da će SPD vjerojatno pobijediti. A prilično sam sretna što se era Angele Merkel sada bliži kraju, rekala je Anna Politzer.
