Malteški premijer Joseph Muscat izjavio je u četvrtak da je izbor predsjednika Europskog vijeća na dnevnom summita EU-a, ali je odbio “nagađati” kako će se ponašati poljska premijerka Beata Szydlo, koja se protivi reizboru Donalda Tuska i koji ima čvrstu potporu svih ostalih čelnika.
Izbor predsjednika Europskog vijeća prva je točka dnevnog reda summita 28 čelnika EU-a. Dosadašnji predsjednik, bivši poljski premijer Donald Tusk ima veliku podršku svih, osim vlastite zemlje. Uobičajeno je da se predsjednik Europskog vijeća bira konsenzusom iako prema pravilima može biti izabran kvalificiranom većinom. Ovo je dosad nezabilježena situacija da kandidat nema potporu zemlje iz koje dolazi. Postoji zabrinutost da bi to pitanje moglo posve zasjeniti summit koji počinje u četvtak popodne.
Sastankom Europskog vijeća za vrijeme izbora predsjedavat će premijer Muscat, čija zemlja predsjedava u ovom polugodištu Vijećem EU-a. Nakon što se obavi izbor Muscat prepušta mjesto predsjedvajućeg Donaldu Tusku.
“Ne želim spekulirati”, odgovorio je Muscat na pitanje što će se dogoditi ako premijerka Szydlo napusti dvoranu.
“Ne mogu spriječiti nikoga da iznese stajalište svoje vlade i ne mogu reći poljskoj premijerki što će ona reći ili neće reći, ali prema dnevnom redu, odluku treba donijeti danas”, rekao je Muscat, odgovarajući na pitanje hoće li biti rasprave o Jaceku Saryusz-Wolskom, kojega poljska vlada predlaže za novog predsjednika Europskog vijeća.
Tuskov dvoipolgodišnji mandat istječe 31. svibnja, a prema ugovoru mandat predsjednika Europskog vijeće može se jednom obnoviti, što bi značilo da će Tusk, bude li izabran, ostati na tom mjestu do 30. studenoga 2019.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u četvratak ujutro u Bundestagu da bi Tuskov reizbor bio znak stabilnosti za EU.
“Danas ćemo donijeti odluku o reizboru na novi mandat od dvije i pol godine Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća. Smatram da bi njegov reizbor bio znak stabilnosti za cijelu Europsku uniju”, izjavila je Merkel, dodajući da se veseli nastavku suradnje s Tuskom.
S druge strane, Poljska najavljuje da će sve učiniti da spriječi Tuskov reizbor.
“Obavjestit ćemo naše partnere da će summit biti ugrožen dođe li do glasovanja”, rekao je poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski, dajući do znanja da bi se Poljska mogla usprotiviti usvajanju zaključaka, za koje je potreban konsenzus svih članica.
Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog u Tusku vidi neprijatelja, te ga optužuje da radi protiv nacionalnih interesa.
Glavne teme summita su gospodarska pitanja, zapošljavanje, rast i konkurentost, sigurnost, obrana i migracije. Za vrijeme radne večere razgovarat će se o ‘zapadnom Balkanu’.
U petak drugi dan summita čelnici 27 zemalja članica (bez Velike Britanije) razgovarat će o pripremi za sastanak na vrhu koji će se 25. ožujka održati u Rimu u povodu proslave 60. obljetnice potpisivanja rimskih ugovora.
Na tom summitu bit će usvojena rimska deklaracija u kojoj će se čelnici osvrnuti na dosadašnja postignuća u europskim integracijama i izjasniti se o budućnosti EU-a nakon izlaska Velike Britanije.
Donald Tusk, uvjereni proeuropejac koji ne odgovara Varšavi
Poljak Donald Tusk, kojemu bi u četvrtak na summitu EU-a u Bruxellesu trebao biti produljen mandat predsjednika Europskog vijeća unatoč žestokom otporu njegove matične države, simbol je povratka bivših komunističkih država u europsku obitelj.
U dobi od 59 godina, Tusk, rođen u Gdanjsku gdje je osnovan sindikat Solidarnost, nalazi se na toj dužnosti od prosinca 2014. godine.
Prije nego ju je preuzeo, bio je sedam godina predsjednik poljske vlade desnog centra.
Ubrzano je morao naučiti engleski, kojim je slabo vladao, a koji je glavni radni jezik europskih institucija. S druge strane, dobro se služi ruskim, koji je naučio u školi, te njemačkim, koji je naučio od bake koja je bila Kašub, pripadnica slavenske manjine u regiji Gdanjska, bivšeg njemačkog teritorija.
Otkako je stigao u Bruxelles, morao se suočiti s nizom velikih kriza: prvo krizom u prezaduženoj Grčkoj, koja je umalo bila prisiljena napustiti eurozonu u srpnju 2015., zatim migrantskom krizom te naposljetku Brexitom, nakon što je na referendumu 23. lipnja prošle godine 52 posto Britanaca odlučilo izići iz EU-a.
Nijedna od tih kriza nije doista riješena, što je možda njegov adut: većina država članica EU-a ga podržava, uvjerene da si Unija ne može dopustiti luksuz novih podjela, posebno ne u vezi jednog od svojih čelnika.
I to čak i ako poljska vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) nudi alternativnog kandidata, eurozastupnika Jaceka Saryusza Wolskog, optužujući Tuska da se u Bruxellesu “borio protiv vlastite vlade.”
Tusk je u srijedu poručio da je “tijekom svojeg mandata nastojao ostati neutralan i nepristran”. “Mislim da sam to uspio”, kazao je.
“Istodobno, odgovoran sam za zaštitu europskih vrijednosti i načela, to je moja uloga i duboko uvjerenje”, dodao je.
No, nisu mu uvijek sve odobravali.
“U početku je zaista postojao dojam da mu je teško. Nije se želio doista umiješati u grčku krizu”, primjećuje Janis Emmanouilidis, analitičar Centra za europsku politiku.
“Tek je u srpnju 2015. uzeo stvari u svoje ruke i izvršio pritisak na sve čelnike da pronađu kompromis.”
Na vrhuncu migrantske krize 2015., Tusk se distancirao od velikodušne politike otvorenih vrata njemačke kancelarke Angele Merkel, inzistirajući na potrebi zaštite vanjskih granica EU-a.
“Merkel se nije svidjelo da se od nje tako otvoreno ograđuje”, podsjeća analitičar. No, u konačnici, “kladio se na dobrog konja i Merkel je morala revidirati svoju politiku.”
Nakon referenduma o Brexitu, Tusk je opetovano upozoravao, ponekad mračnim tonom, poručujući da “neće biti keksa na stolu, samo sol i ocat”.
Protiveći se razlazu s Londonom “a la carte”, brzo je odredio crvene linije kako bi spriječio EU da se podijeli u pogledu pregovora o razdruživanju koji predstoje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
