Slovenska vlada formirala je dvije radne skupine za rješavanje pitanja povrata starih deviznih depozita Ljubljanske banke (LB) štedišama u Hrvatskoj i BiH, a priprema i akcijski plan za implementaciju presude Europskog suda za ljudska prava po kojoj Slovenija te štediše mora isplatiti po istom modelu kojim su bili namireni štediše u Sloveniji, objavila je u petak Slovenska tiskovna agencija STA.
Agencija napominje kako je riječ o kompleksnom pitanju s mnogo nepoznanica te da vremena za izradu akcijskog plana nije ostalo mnogo. Slovenija taj plan, po presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, mora predočiti vijeću ministara Vijeća Europe do 16. siječnja, a do 16. srpnja 2015. donijeti i mjere, uključujući zakonodavne, koje će omogućiti povrat novca štedišama izvan Slovenije.
Obje radne skupine koordinira ministarstvo financija, a visoka predstavnica za sukcesiju slovenske vlade Ana Polak Petrič vodi skupinu koja se bavi pravnim aspektima provedbe odluke Europskog suda. Formiranje skupina potaknula je u kolovozu bivša vlada Alenke Bratušek.
Kako navodi Polak Petrič, sada se radi na prikupljanju i proučavanju relevantnih podataka i informacija te različitim pravnim aspektima problematike štediša. Potrebno je, među ostalim, ustanoviti gdje su podacima o štedišama i depozitima Ljubljanske banke manjkavi, što se posebno odnosi na podatke o Ljubljanskoj banci Sarajevo, te točno ustanoviti koji su štediše bili isplaćeni u matičnim državama jer se po slovenskom tumačenju na njih presuda iz Strasbourga ne odnosi.
“Implementacija presude Europskog suda u rukama je Slovenije. Potrebno ju je provesti tako da se kršenje ljudskih prava otkloni, ali na takav način da se spriječe moguće zloupotrebe”, rekla je Polak Petrič. Ona najviše problema očekuje s podacima o štedišama u BiH, gdje je početkom 90-ih bio rat, pa će biti potrebna komunikacija s vlastima u toj državi kako bi se utvrdilo tko je od njih već dobio naknadu za štednju.
Polak je ponovila stajalište Slovenije kako se presuda iz Strasbourga ne odnosi na hrvatske državljane koji su svoje depozite prenijeli na hrvatske banke i u međuvremenu bili isplaćeni, ističući da to regulira sporazum iz Mokrica iz prošle godine.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u zadnje je vrijeme u više navrata rekla da se pitanje prenesene devizne štednje Ljubljanske banke regulira sporazumom iz Mokrica koji Hrvatska poštuje, ali da se presuda iz Strasbourga posredno odnosi i na prenesenu štednju, odnosno na one kojima je Hrvatska isplatila te depozite. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u četvrtak je ponovio da se presuda Europskog suda za ljudska prava ne odnosi na štediše kojima su u Hrvatskoj već isplaćeni depoziti te da je tumačenje hrvatske ministrice pravno nekorektno budući da je pitanje prenesene štednje po njegovim riječima riješeno sporazumom iz Mokrica.
Stajalište hrvatske strane je da se interpretacije sporazuma iz Mokrica dviju država razlikuju te da će se tužbe protiv Ljubljanske banke za prenesenu štednju pred hrvatskim sudovima nastaviti ukoliko se ne postigne alternativno rješenje dogovorom dviju država. Rješenje za spor oko prenesene štednje Slovenija vidi isključivo u sukcesiji, dok se Hrvatska tome protivi i drži da je to obveza Slovenija u kontekstu imovinsko-pravnih bilateralnih odnosa.
Prema grubim ocjenama koje su se u Sloveniji iznosile nakon što je Slovenija izgubila spor sa štedišama na Europskom sudu za ljudska prava, vlada će u proračunu za obeštećenje štediša morati namijeniti 200 do 300 milijuna eura
 štedišama u Hrvatskoj i BiH, a priprema i akcijski plan za implementaciju presude Europskog suda za ljudska prava po kojoj Slovenija te štediše mora isplatiti po istom modelu kojim su bili namireni štediše u Sloveniji, objavila je u petak Slovenska tiskovna agencija STA.){kind=link}