“Brojne međunarodne organizacije i nevladine organizacije potiču takve migracije lažno obećavajući i davajući lažnu nadu onima koji se kreću”, upozorava Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost.
Europska unija ponovno je na udaru migrantskog vala, i to na granici Poljske i Bjelorusije. Tisuće migranata pokušavaju prijeći bodljikavu žicu, u tome ih sprječava poljska policija. I dok Bjelorusija negira optužbe da se koristi migrantima kako bi izvršila pritisak na Europsku uniju, Njemačka traži od Unije da pomogne Poljskoj u zaustavljaju migrantskog vala.
Hibridne prijetnje
Ovo je već viđena situacija koja se ponavlja od 2015. godine intenzivnim djelovanjem svih onih koji žele potkopati demokratski sustav i demokraciju u Europi, ističe u središnjem HRT-ovom Dnevniku Gordan Akrap iz Instituta za istraživanje hibridnih sukoba dodajući da demokracija, ljudska prava i slobode su izuzetno osjetljivi i fragilni, pogotovo na ovakve aktivnosti koje se potiču ilegalnim migracijama, kao jednim dijelom spektra aktivnosti koje spadaju pod hibridne prijetnje.
– Ovakva slična situacija događala se 2015. godine na granici Grčke i Turske. Nedavno se događalo na granici Litve i Bjelorusije. Litva se priprema za novi migrantski val. Danas se na granici između Poljske i Bjelorusije prema podacima, nalazi između tri i četiri tisuće ilegalnih migranata. U dubini bjeloruskog teritorija nalazi ih se još desetak tisuća koji idu prema granicama s Litvom i Poljskom.
Na stranu Poljske je stala Njemačka
Na stranu Poljske je stala Njemačka, traže pomoć.
– Ono što je dobro jest da je EU naučila sve one negativne lekcije i da se ponašaju tako da spriječe sve neželjene posljedice, koje su bile vidljive kod onoga vala 2015. jer je došlo do snažnog rasta svih političkih populističkih opcija koji su poticali nesnošljivost prema drugima i drugačijima.
Akrap kaže da se može očekivati postrožavanje sankcija prema Bjelorusiji te da će EU pokušati razotkriti tko sve stoji iza tih aktivnosti.
– Teško je reći radi li se o tome da iza toga stoji Rusija ili neke države s Arapskog poluotoka jer nema dovoljno podataka. Neodgovorno je nekoga optužiti bez dovoljno podataka, dodaje.
Slični događaji i na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici
Postoji pitanje etika i pitanje ilegalnih migracija. Kaže da imamo slične događaje i na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici.
– Brojne međunarodne organizacije i nevladine organizacije potiču takve migracije lažno obećavajući i davajući lažnu nadu onima koji se kreću. Naravno u najboljoj namjeri, no to nije dobro.
Dodaje i da su mnogi od migranata žrtve i složenih geopolitičkih odnosa, ali da je velik dio njih pripada korpusu gospodarskih migranata.
Na pitanje možemo li očekivati i novi val preko tzv. balkanske rute kao 2015. godine, kaže da je ruta aktivna i danas, ali ne toliko kao tada.
– Postoji aktivnost Grčke, postoje snažne snage Frontexa, a postoji i velika količina svjesnosti turskog političkog vodstva da ono što su napravili 2015. godine ne smiju ponoviti, zaključuje Akrap.
Dramatične scene s granice između Poljske i Bjelorusije
Granični prijelaz Kuznica, glavni na istoku Poljske. Kroz žičanu ogradu, koja od prošlog tjedna dodatno osigurava granicu s Bjelorusijom, u Bruzgiju, jasno se vide stotine migranata koji na niskim temperaturama na kojima se smrzavaju, gotovo potpuno nezaštićeni – čekaju ulazak u Europsku uniju.
U Poljskoj, uz ogradu, 17 tisuća graničnih policajaca patrolira područjem na kojem Varšava kani izgraditi 5 i pol metara visok zid.
– Procjena situacije je jasna – bjeloruski režim napada poljsku granicu, Europsku uniju, na neviđen način, istaknuo je predsjednik Poljske Andrzej Duda.
Prema tvrdnjama poljskog ministarstva obrane, na jučerašnjoj snimci vidi se kako bjeloruski vojnici marširaju prema improviziranom kampu s migrantima.
Napetosti između dviju zemalja rastu, a poljska vlada optužuje Minsk i autoritarnog bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da potiče migrante da ciljano, kroz Poljsku, ulaze u Europsku uniju, podrivajući tako jugoistočnu granicu Unije.
– Znamo da je ovo potpuno planirana akcija kojoj je cilj narušiti neovisnost naše države. Istočna granica Poljske ujedno je i granica Europske unije, ističe poljski premijer Mateusz Morawiecki.
“Nehumani pristup, u stilu gangstera” – optužuje Minsk i Europska komisija, nazivajući sve “hibridnim ratom”.
– Predsjednica svojom izjavom vrlo jasno zahtijeva da Bjelorusija prestane s instrumentalizacijom migranata u političke svrhe, što dovodi u opasnost živote ljudi, ističe glasnogovornica Europske komisije Dana Spinant.
Bjeloruski čelnik poriče da je izazvao problem
– Nisam lud, dobro razumijem što bi ovo moglo izazvati. Ne, sigurno ne, shvaćamo, znamo svoje mjesto. Ali nećemo pokleknuti, ističe bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
Bjeloruski čelnik poriče da je izazvao problem. Uz njega, kao i uvijek – Kremlj.
– EU bi u ovom slučaju trebao imati jedinstvene standarde vezane za prihvat ili odbijanje izbjeglica. Ne možete primjenjivati različite standarde na, recimo, Italiju i Poljsku, kaže ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov.
Poljske vlasti striktno provode “izvanredno stanje” na granici s Bjelorusijom. Eskalacija migrantske krize ponukala je i Litvu na premještanje vojnika na granicu s Bjelorusijom kako bi se pripremila za mogući priljev migranata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
