Dogovora o sedmogodišnjem proračunu i fondu za oporavak među članicama EU još nema, te se pregovori i dalje nastavljaju. Među članicama EU oformile su se dvije grupacije, od kojih je jedna predvođena Nizozemskog, a druga Italijom.
Nizozemska kao štedljiva članica EU, zajedno s Austrijom, Švedskom, Finskom i Danskom traži da paket pomoći bude manji te da se veći udio sredstava daje putem otplativih zajmova, a ne putem takozvanih ‘grantova’ o čijoj bi dodijeli većinom odlučivale isključivo institucije EU.
Inicijalno, na samitu je trebao biti odobren paket pomoći koji bi se sastojao od 500 milijardi eura kroz ‘grantove’ i 250 milijuna u obliku zajmova. No, nizozemski premijer Mark Rutte inzistira da se pomoć kroz ‘grantove’ smanji s 500 na 350 milijardi eura. Prema posljednjoj verziji, 400 milijardi eura bila bi nepovratna sredstava dok bi se ostatak namirio kroz kredite.
Nadalje, na samitu se lobira i da se uz paket pomoći državama članicama postave uvjeti pod kojima ga mogu dobiti, povezujući ga s takozvanom “vladavinom prava”. Tome se protivi mađarski premijer Viktor Orban koji je zaprijetio da će staviti veto na dogovor. Takvo rješenje bi bio udar na Poljsku i Mađarsku koje prema tvrdnjama Europske komisije imaju problema s poštivanjem vladavine prava.
Treća grupacija predvođena Italijom koja je najteže pogođena pandemijom koronavirusa, zahtjeva veće sredstva u paketu za pomoć.
Sukob oko nadgledanja zemalja članica
No, kako za Euronews ističe Guntram Wolff, direktor ekonomskog think thanka Bruegel; najveći sukob zapravo se vodi oko odobravanja sedmogodišnjeg proračuna EU, Sukob je vezan uz takozvana uvjetovanja, odnosno nadgledanje zemalja članica.
“Ovdje se, u izvjesnom smislu, radi o tome kako dijeliti suverenitet i zato su pregovori teški”, dodaje Wolff i zaključuje:
“Ne radi se toliko o 5 ili 10 milijardi više ili manje koje će bilo koja zemlja dati ili platiti. Zapravo se radi o tome što to znači glede uplitanja u nacionalnu politiku zemalja članica, što mislim da je neizbježno”.
Moguća odgoda
Već se spominje i novi samit za kraj srpnja ili u kolovozu kako bi se otvorio prostor za preispitivanje mjera, tj. koliko pojedine članice mogu ‘popustiti’.
Ali ako se sporazum ne postigne posljedice bi mogle biti velike. Bez europske pomoći teško mogu izdržati jesenski recesijski udar prvenstveno Španjolska i Italija, koje su najviše pogođene pandemijom koronavirusa, ali i neke druge zemlje članice.
