Desetero saborskih zastupnika iz različitih oporbenih klubova u srijedu je od Vlade još jednom zatražilo da u pregovore o Transatlantskom trgovinskom investicijskom sporazumu (TTIP) uključi Hrvatski sabor.
“Vlada navodi da se radi o jedinstvenoj prilici za izvoz, ali ne govori o mogućim problemima uvoza”, upozorio je Laburist Dragutin Lesar. Naglasio je da je tekst do sada ispregovaranih poglavlja TTIP-a “još pod embargom čak i za europarlamentarce”, kao i da prošlotjedna rezolucija Europskog parlamenta dokazuje kako se ne pregovara samo o trgovini, nego i o vodoopskrbi, zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju.
“Lažu svi koji kažu da je riječ o trgovinskom sporazumu, on govori i o socijali, zdravstvu i zaštiti okoliša i predstavlja opasnost za male i slabe ekonomije poput hrvatske”, uvjerena je Mirela Holy (OrAH).
Građani protiv, Milanović za
Hrvatska inačica europske inicijative “Zaustavimo TTIP” (Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo) ispunila je nacionalnu kvotu u prikupljanju potpisa protiv tog sporazuma između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Tako smo, uz Sloveniju, Austriju, Češku, Njemačku, Nizozemsku, Belgiju, Luksemburg, Francusku, Španjolsku, Veliku Britaniju, Irsku, Švedsku, Finsku i Dansku, postali još jedna zemlja EU koja se protivi ovom sporazumu.
Ipak, iako su neki građani protiv sporazuma, premijer Zoran Milanović nije. “Nemamo, preciznu, kao što je nitko nema, ali imamo okvirnu analizu. Mi smo mala zemlja, nama je u interesu slobodna i otvorena trgovina. Ne vidim, za sada, kako nas to uvoz američke robe ugrožava. EU ima takve ugovore i o njima pregovora i s Kinom, Japanom, s Južnom Korejom. Mislim da su tu Sjedinjene Države pouzdaniji partner, nego recimo Kina. Dakle, manje je tih proizvoda iz Amerike kojih bi se netko trebao plašiti. Tu je naravno strah od GMO-a, mi ih ne volimo, učinit ćemo sve da ih držimo na distanci od sebe, a sve ovo drugo je u hrvatskom interesu. Mi smo mala zemlja koja mora biti otvorena, mi živimo od trgovine i razmjene, od turizma, drugi ljudi dolaze u Hrvatsku, kupuju kvalitetne i skupe usluge i prema tome ne možemo se zatvoriti u sebe. Mislim da u ovom trenutku to nije ni glavni, niti je uopće hrvatski problem”, rekao je Milanović.
Stanje u Europskoj uniji
Europska unija ima najstrožu regulativu vezanu za GMO, te je dopušteno članicama da uvedu dodatne restrikcije ili potpunu zabranu GMO-a. Europski potrošači su s razlogom zabrinuti zbog nekih dijelova pregovora o TTIP-u – GMO, klor, hormoni, sve to moglo bi se raširiti Europom zahvaljujući tom sporazumu.
EU je dopustila upotrebu 49 genetički modificiranih kultura. Gledajući po zemljama, najviše GMO-a ima u Španjolskoj, i to kukuruza, čak 137 tisuća hektara na kojima se proizvodi 20 posto španjolskog kukuruza.
Najveći protivnici uzgoja i prodaje GMO hrane su Francuska i Njemačka, te Mađarska, Luksemburg i Grčka.
Meso s američkog tržišta moglo bi izazvati zdravstvene probleme Europljanima?
Za američko gospodarstvo jako je važna proizvodnja svinjskog mesa, te godišnje izvoze oko 2,5 milijuna tona svinjetine vrijedne 6,5 milijardi dolara i zapošljava više od 550 tisuća ljudi, navodi Večernji list. Problematično je što je više od 80 posto njihove svinjetine uzgojeno uz dodatak raktopamina, hormona rasta koji se dodaje u stočnu hranu, a koji povećava mišićnu masu i smanjuje količinu masti u mesu, te znantno smanjuje vrijeme uzgoja i povećava prinose.
EU nije provela studiju o štetnosti te supstancije, a ona je odobrena za upotrebu u 25 zemalja. Zabranjena je u 160 zemalja zato što može ozbiljno ugroziti ljudsko i životinjsko zdravlje, osobito onih ljudi koji (poput većine Europljana) gotovo nikad nisu jeli takvo meso. Naime, raktopamin vrlo negativno djeluje na ljudski kardiovaskularni sustav (ubrzan rad srca), a može biti odgovoran i za pojavu hiperaktivnosti i drugih poremećaja u ponašanju.
Ukoliko je hormon ostao u mesu, on može izazvati glad i ozbiljno povećanje tjelesne mase.
Nije problem samo sa svinjetinom, nego i s piletinom – piletinu opranu u kloru Europljani ne žele jesti, baš zato što je oprana u nečemu što oni koriste za dezinfekciju zahoda. Ovaj postupak u SAD-u služi za ubijanje bakterija koje su u meso došle zbog loših higijenskih uvjeta uzgoja, dok se u EU razvio sustav kako te bakterije potpuno eliminirati upravo tijekom uzgoja i tako se uzgaja zdrava piletina.
Što znači TTIP?
Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo ili TTIP, sporazum je o trgovini i ulaganjima o kojem Europska unija trenutačno pregovara sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Radi se stvaranju najveće svjetske zone slobodne trgovine, a tako nešto trebalo bi izazvati gospodarski rast, kako SAD-a tako i Europske unije, što nije mala stvar.
Plus koji ide u prilog sporazumu je i činjenica kako bi se otvorile stotine tisuća novih radnih mjesta unutar Europske unije, uključujući i Hrvatsku (iako je to vrlo nejasno s obzirom na stanje u hrvatskoj poljoprivredi i svinjogojstvu). Prema procjenama Europske komisije, TTIP bi gospodarstvu Unije godišnje donio prihod veći od 119 milijardi eura dok bi ekonomija SAD-a profitirala s oko 95 milijardi eura godišnje.
Ukinula bi se carina na gotovo svu proizvedenu robu i poljoprivredne proizvode, olakšalo bi se poduzećima koja pružaju usluge da to čine u EU-u i SAD-u. Moguće bi bilo i ravnopravno natjecanje poduzeća s obje strane Atlantika na javnim natječajima. Tako bi se javnim tijelima osiguralo više izbora i bolja vrijednost za novac poreznih obveznika.
Europa bi mogla biti zatrpana jefitnom GMO hranom
Protivnici TTIP-a širom Europe ističu kao problem uvoz neoznačenih GMO proizvoda iz SAD-a, odnosno jeftinu GMO hranu. Slabljenje sindikalnih prava također se navodi kao potencijalna opasnost koja bi mogla nastupiti ako dođe do ovog sporazuma. Uvođenje ACTA-e (Trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja) još je jedan od prigovora koji se predbacuje pregovaračima, no Europska komisija odbacuje mogućnost uvođenja ACTA-e kroz “stražnja vrata” navodeći kako Pregovarači poštuju odluku Parlamenta i nemaju namjeru pokušati uvesti ACTA u TTIP.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
