Većina Poljaka nezadovoljna radom sudova: Potpisan zakon kojim se uspostavljaju tijela za nadzor pravosuđa u sklopu reforme kojoj se protivi EK

epa06450989 Andrzej Duda, the President of Poland, speaks with reporters after addressing a United Nations Security Council meeting about nuclear non-proliferation at United Nations headquarters in New York, New York, USA, 18 January 2018. EPA/JUSTIN LANE

Velika većina Poljaka podržava da suci budu odgovorni disciplinskom tijelu pokazuju ankete napravljene povodom toga što je poljski predsjednik Andrzej Duda potpisao zakon u sklopu reforme pravosuđa kojoj se protivi Europska komisija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ispitanici u istraživanju javnog mnijenja također su izrazili odobravanje koncepta prema kojem bi građani imali veći utjecaj u oblikovanju poljskog pravosuđa.

Prema istraživanju koje je proveo Kantar institut za pravosuđe, 75,1 posto Poljaka odgovorilo je potvrdno na pitanje trebaju li suci biti disciplinirani pred autoritetom neovisnom od samih sudaca. Samo 24,9 posto Poljaka protivi se toj ideji.

Istraživanje je također pokazalo da je 81,4 posto ispitanika odgovorilo pozitivno na pitanje treba li postojati poseban organ u poljskom pravnom sustavu koji može istražiti i odrediti disciplinske mjere za suce, a samo 18,6 posto ispitanika je protiv takvih mjera, prenosi wPolityce.pl.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Treće pitanje postavljeno u anketi glasilo je: “Jeste li za ili protiv mogućnosti Poljaka da utječu na oblikovanje pravosuđa, na sličan način kako to čine građani u drugim državama EU?” Na to pitanje 82,2 posto Poljaka odgovorilo je „da“, dok je protiv bilo samo 17,8 posto ispitanika.

Poljski predsjednik Duda je u prošli tjedan potpisao zakon u sklopu reforme pravosuđa, s amandmanom koji suce drži odgovornima za radnje ili nemar koji mogu spriječiti ili ometati funkcioniranje pravosuđa, radnje koje dovode u pitanje učinkovitost pravosudnih imenovanja, a uz to sucima zabranjuje bavljenje političkim aktivnostima.

Dugotrajni sukob EU i Poljske zbog reforme pravosuđa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, Europska unija putem svojih sudova već godinama nastoji natjerati Poljsku da odustane od vlastite reforme pravosuđa.

Naime, 2018. godine poljska vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) preuzela je putem izmjena zakona i smjena dužnosnika de facto kontrolu nad pravosuđem, uključujući Ustavni sud i tužiteljstvo, koje je odgovaralo ministru pravosuđa, a sve kako bi lustrirali suce iz komunističkog sistema.

>Zbog kaosa u Bruxellesu i Španjolska slijedi Poljsku s prijetnjom napuštanja EU: ‘Dosta je ponižavanja!’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Šeparović nastavlja objašnjavati neobjašnjivo: Sad tvrdi da je Zakon o udomiteljstvu – protuutstavan

Za EU je tada najspornija mjera bila ona koja bi prisilila više od trećine sudaca Vrhovnog suda da odu u mirovinu osim ako im predsjednik Andrzej Duda ne odobri produljenje mandata.

U srpnju 2018. 22 suca Vrhovnog suda, skoro jedna trećina ukupnog sastava, bili su prisiljeni na ranije umirovljenje, no neki od njih to su odbili. U konačnici, Poljska je stopirala reformu pravosuđa no s njom je ponovno krenula nakon što je 2019. godine stranka Pravo i pravda trijumfirala na europarlamentarnim i parlamentarnim izborima.

Inače, poljski Vrhovni sud je krajem 2019. godine upozorio da bi ta zemlja mogla napustiti EU zbog reforme pravosuđa koju želi provesti, a Europska unija joj se protivi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Suprotnosti poljskog zakona i prava EU vjerojatno će dovesti do intervencije institucija EU-a vezano za kršenje ugovora iz EU-a, a dugoročno će dovesti do potrebe napuštanja Europske unije”, kazao je poljski Vrhovni sud.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.