Antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe (GRECO) u izvješću objavljenom u četvrtak upozorava na nazadovanje u borbi protiv korupcije, pri čemu posebno izdvaja Rumunjsku, Poljsku i Grčku, dok je Hrvatska navedena kao jedna od osam zemalja s najvećim brojem neprovedenih preporuka toga tijela s ciljem jačanja kapaciteta za borbu protiv korupcije.
GRECO, sastavljen od 48 država članica Vijeća Europe i SAD-a, od svog osnutka 1999. prati usklađenost organizacijskih standarda na području borbe protiv korupcije i u tom smislu posjećuje države članice i priprema evaluacijska izvješća koja uključuju ciljane preporuke svojim članicama kako bi osnažile kapacitete u borbi protiv korupcije.
Plenković radi predsjedanja Vijećem Europe ratificirao IK, a njih trese korupcijski skandal
“Prošla godina je bila jedna sumorna godina u borbi protiv korupcije”, izjavio je predsjednik GRECO-a Marin Mrčela, potpredsjednik Vrhovnog suda RH.
Mrčela upozorava kako su mnoge optužbe za korupciju i nečasne radnje u javnim i privatnim institucijama “poljuljale povjerenje ljudi”.
“Suce se smjenjivalo ili zatvaralo, a potkopavao se neovisan i nepristran rad mnogih tužitelja. Izborne kampanje okaljane su optužbama za korupciju, a novinari koji su istraživali korupciju su zatvarani, ubijeni ili ih se nastojalo utišati”, istaknuo je Mrčela.
Izvješće Europske komisije: Vladina politika suzbijanja siromaštva je potpuno neuspješna
GRECO je u svom izvješću prozvao Grčku, koja je početkom ožujka pozvana da što hitnije ostvari “vidljiv napredak” na području borbe protiv korupcije.
Alarm je oglašen i zbog stanja u Rumunjskoj i Poljskoj gdje su reforme pravosuđa izazvale veliku zabrinutost te postoji bojazan od negativnog utjecaja na neovisnost sudstva.
Također je oštro prozvana Parlamentarna skupština Vijeća Europe za čije zastupnike, neke od njih, postoji “velika sumnja” da su tijekom više godina lobirali u korist vlastodržaca u Bakuu u zamjenu za novac ili plaćanje u naturi. Neovisna istraga je pokazala da se radi o zastupnicima iz zemalja koje zapravo imaju drukčije, vrlo visoke antikorupcijske standarde, poput Njemačke.
“S obzirom na brojne optužbe za korupciju u 2017. u velikom broju država i institucija (…) ne možemo stoga reći da je ostvaren napredak u borbi protiv korupcije”, rekao je Mrčela.
Što se Hrvatske tiče, ona se u izvješću navodi kao jedna od osam zemalja s najvećim apsolutnim brojem neprovedenih ciljanih preporuka. Na toj listi prva je Belgija s 12 neprovedenih mjera, a slijede Azerbajdžan (6), Luksemburg (6), Makedonija (6), Hrvatska (5), Irska (5), Latvija (5) i Poljska (5).
Hrvatska je nakon Belgije (63,2 posto) i Irske (45,5 posto) treća na listi zemalja s najvećim omjerom neprovedenih mjera (41,7 posto). Na listi zemalja s djelomično provedenim preporukama ili uopće ne provedenim preporukama zauzima osmo mjesto sa 75 posto. Gore od nje su Belgija i Španjolska sa 100 posto te Albanija (90%), Makedonija (84,2%), Danska (83,3%), Francuska (81,8%) i Litva (76,9%).
Glede učinkovitosti mjera u cilju prevencije korupcije među parlamentarcima, sucima i tužiteljima, Hrvatska je sa 66,7 posto svrstana među zemlje s velikim omjerom neprovedenih preporuka za saborske zastupnike. Taj je postotak vrlo visok u Belgiji (87,5%) i Poljskoj (83,3%).
Belgija, Francuska i Španjolska nisu do sada u potpunosti implementirale niti jednu od preporuka GRECO-a koje se odnose na suce i tužitelje. Odskaču također Irska (83,3% neprovedenih preporuka), Albanija (80%), Makedonija (80%), Hrvatska (66,7%). Litva (62,5%) i Luksemburg (61,5%).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
