Uoči referenduma o zaštiti braka i obitelji koji se održava 7. veljače u Slovačkoj, razgovarali smo s članovima Organizacijskoga odbora inicijative “U ime obitelji” Ivanom Munjinom i dr. Željkom Markić.
Narod.hr: Nedavno ste se vratili iz Slovačke gdje su u tijeku pripreme za referendum o zaštiti braka i obitelji. Možete li nam ukratko reći kako teku pripreme za slovački referendum i kakvi su vaši dojmovi?
Željka Markić: Da, inicijatori prvog građanskog referenduma u Slovačkoj pozvali su nas da održimo seriju predavanja i rasprava po cijeloj Slovačkoj te im pomognemo u pripremama za referendum koji će se održati u subotu, 7. 2. 2015. Do sada je u Slovačkoj od osamostaljenja bilo 7 referendumskih inicijativa koje je pokrenula vlast. Da bi referendum bio valjan, u Slovačkoj izlaznost mora biti 50% i takav visok odaziv birača ostvaren je na samo 2 referenduma – onaj o neovisnosti Slovačke (izlasku iz Čehoslovačke) i o ulasku Slovačke u Europsku uniju. Slovaka ima 5,5 milijuna i građanska inicijativa „Savez za obitelj“ (Aliancia za rodinu) skupio je 410 000 potpisa.
Ivan Munjin: Na referendumu će se Slovaci moći izjasniti o tri referendumska pitanja – 1) Slažete li se da ni jedna zajednica, osim zajednice muškarca i žene, ne može nazvati bračnom? 2) Slažete li se da homoseksualnim osobama i grupama ne bi trebalo dopustiti posvajanje, a potom i odgajanje djece? 3) Slažete li se da škole ne mogu zahtijevati od djece da sudjeluju u obrazovanju koje se odnosi na spolno ponašanje i eutanaziju, ukoliko se roditelji i sama djeca ne slože sa sadržajem obrazovanja? – tako da su teme o kojima smo govorili i raspravljali bile vrlo važne i zanimljive. U samo 6 dana održali smo 16 javnih tribina i debata po cijeloj Slovačkoj – u Bratislavi, Banskoj Bistrici, Košicama, Trnavi, Trencinu, Prešovu, Žilini, Ružomberku – i to u studentskim centrima, na fakultetima, u župnim crkvama, kulturnim centrima, kino-dvoranama… Slovaci su pažljivo pratili zbivanja oko referenduma o braku u Hrvatskoj i mi smo im dali poticaj da se snažnije zauzmu za zaštitu braka i obitelji u svojoj zemlji.
Narod.hr: Tijekom svoga boravka u Slovačkoj primljeni ste u slovačkom parlamentu na poziv potpredsjednika parlamenta. Kakvo ozračje vlada u Slovačkoj uoči referenduma?
Željka Markić: Da, primio nas je potpredsjednik slovačkog parlamenta, g. Jan Fiegel, koji je netom prije 1. 12. 2013. bio u Hrvatskoj tako da je bio dobro upoznat sa svim pokušajima SDP-ove Vlade i predsjednika Josipovića da otežaju referendumsko izjašnjavanje birača i samo održavanje referenduma. Važno je reći da je slovački parlament čim je Aliancia započela prikupljanje potpisa pokrenuo postupak za donošenje zakona kojim se osigurava ustavna zaštita braka. Ovo je osobito zanimljivo, jer parlamentarnu većinu u Slovačkoj ima socijal-demokratska stranka “Smer”, koja u Europskom parlamentu pripada istoj Europskoj socijalističkoj stranci kao i hrvatski SDP, ali imaju potpuno drugačiji odnos prema biračima. Slovačka socijal-demokratska stranka je zajedno sa strankama opozicije odlučila poštivati vrijednosti i volju svojih sugrađana i odmah, čak i bez referenduma, Ustavom svoje zemlje zaštitila brak kao zajednicu žene i muškarca.
Narod.hr: Referendumska inicijativa “U ime obitelji” za ustavnu zaštitu braka kao životne zajednice žene i muškarca, a kasnije i referendum o braku 1. prosinca 2013., potakli su mnoge promjene u Europi. Vidimo da su nakon Hrvatske i Makedonija, a zatim i Slovačka najvišim pravnim aktima odlučile zaštititi brak i obitelj.
Željka Markić: Da, prvi građanski referendum bio je prijeloman za početak demokratizacije u Hrvatskoj. Suprotno tvrdnjama protivnika referenduma – premijera Milanovića, predsjednika Josipovića i većine medija – referendumsko izjašnjavanje nije pokazalo podjelu, već jedinstvenost velikog broja građana vezano za pitanje braka, posvajanja djece i obitelji. Odnos od gotovo 70 posto glasova za ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca i 30% protiv – ne predstavlja podijeljeno društvo, već društvo koje je prilično suglasno oko temeljnih vrijednosti. Njih, očito, aktualna politička kasta ne želi poštivati. Doista je sramotno da su aktualna vlast, ministar Bauk, samo 8 mjeseci nakon referenduma na kojem su građani jasno rekli što je za njih brak, nametanjem Zakona o životnom partnerstvu homoseksualnih osoba gotovo sve karakteristike braka dodijelila zajednici koja je sadržajno potpuno drugačija. Upravo činjenica da su saborski zastupnici Kukuriku koalicije digli ruke za jedan takav zakon koji potpuno očito krši demokratski izraženu volju birača, potaknuo nas je da pripremimo i organiziramo raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava. Očito je potrebno promijeniti način izbora ljudi koji nas predstavljaju u Saboru i osigurati da ljudi koji izglasavaju zakone poštuju građane i da su prvo odgovorni nama, biračima, a onda strankama kojima pripadaju.
Ivan Munjin: Hrvatski građani ustavno su zaštitili brak na referendumu i time pokazali da narodu pripada vlast u njegovoj zemlji i da je referendum najviši oblik demokratskog izražavanja, ali i pravne zaštite temeljenih vrijednosti poput braka, djece i obitelji. Naš uspjeh u Hrvatskoj inspiracija je drugim zemljama i narodima da krenu ili nastave u istome smjeru: aktivnom sudjelovanju u demokratskom životu svojih društava i korištenju građanskih, demokratskih alata za zaštitu temeljnih vrijednosti, koje nas sve povezuju. Naša nastojanja da svojim sugrađanima i našoj djeci osiguramo jedan ljepši svijet koji poštuje obitelj već sada donose svoje plodove i budi nadu da ćemo jednom s ponosom moći reći da Europa štiti i promiče obitelj.
