Domovinski rat i poratno razdoblje, a kasnije i dugogodišnja kriza i recesija iz koje izlazak do danas još nije osjetila velika većina građana Hrvatske, a posebice Slavonije i Baranje, razdoblja su koja su trajno obilježila sadašnjost i budućnost mnogih domaćih manjih i većih sredina i koje su zajedno sa svojim gospodarskim potencijalom nepovratno uništene ili pak u dubokom beznađu i sivilu bez realne šanse da se u dogledno vrijeme izdignu iz njega.
U ovu pesimističnu priču dašak nade zasigurno unosi i priča o Donjem Miholjcu – malom slavonskom gradu na hrvatsko-mađarskoj granici. Miholjac je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća bespomoćno gledao umiranje i gašenje svih svojih dotadašnjih najvećih i najvažnijih tvrtki od kojih su živjeli njegovi građani, ali i u kojem se našlo dovoljno odvažnih i snalažljivih poduzetnika koji tu istu priču nisu samo statično pratili. Ti poduzetnici odlučili su pokrenuti potpuno nove vrste proizvodnje i do danas za gotovo 360 stupnjeva okrenuti gospodarsku sliku svoga grada u kojem sada stoluju neke potpuno nove i profitabilne proizvodnje.
Inovativnost i kreativnost
Temelj za ovakav razvoj situacije udaren je mnogo godina ranije, kada je donjomiholjačka gradska vlast odlučila veliku parcelu na ulazu u grad prenamijeniti u Industrijsku zonu. Na velikom dijelu te isparcelirane površine izgrađena je komunalna infrastruktura te su stvoreni osnovni preduvjeti za pokretanje različitih vrsta proizvodnje. Tijekom godina, prostor Industrijske zone Janjevci polagano se punio, tako da danas na tom prostoru postoji oko 35 tvrtki s oko 700 zaposlenih. Tvrtke Kanaan, Agrofructus, Altrad Limex, ali i brojne druge manje i uspješne tvrtke najbolji su dokaz da inovativnost, marljivost i kreativnost domaćih ljudi nisu ustuknule pred malodušnosti i depresijom.
Valent Poslon, dugogodišnji direktor Miholjačkog poduzetničkog centra, govoreći o donjomiholjačkom poduzetništvu danas, čija se glavnina nalazi na području Poduzetničke zone Janjevci, podsjeća da su i u ovom gradu poduzetničke zone već od svog početka osmišljene kao prostori koji će generirati razvoj gospodarstva u pojedinim sredinama, prvenstveno privlačeći investitore, koji će tu jednostavnije moći graditi svoje poslovne objekte. Janjevci su zasigurno svijetao primjer kako ideju uspješno provesti u djelo.
– Vidljivo je da se miholjačko gospodarstvo u posljednjih četvrt stoljeća promijenilo u tolikoj mjeri da danas više nema ni jedne tvrtke koja je postojala do 90-ih godina i bila nositelj razvoja na području bivše općine Donji Miholjac. Sve su te prijeratne tvrtke završile u stečaju ili likvidaciji. Tako su nestali proizvodni pogoni Borova, Analita, Dravske plovidbe, Stoličarne, Tvornice konoplje i lana, tvrtke IPK Osijek, građevinske tvrtke Drava i mnoge druge, pa danas gospodarska slika donjomiholjačkog kraja izgleda posve drugačije. No, ono što je posebno značajno jest da se promijenila i struktura gospodarstva, osobito industrije. U većini industrijskih pogona danas po strukturi prevladavaju tri industrijska sektora, kojih do rata gotovo i nije bilo – metalska industrija, prehrambena i drvoprerađivačka – ističe Poslon.
Uz goleme uspjehe i mnoge zahvalne poduzetnike koje su “postavili na vlastite noge” proteklih godina u Poduzetničkom inkubatoru Osvit, odakle njegov voditelj Boris Poslon poručuje da stalno novim radionicama i projektima žele potaknuti što veći broj svojih sugrađana da “uplove u poduzetničke vode”, Donjomiholjčani su uporni, pa ni investicijska aktivnost ne jenjava.
Pomoć poduzetnicima
Najave investicija i ulaganje u gradnju proizvodnih pogona trebale bi početi mijenjati i onaj neizgrađeni dio koji je infrastrukturno opremljen sredstvima EU-a i u najavi je novih nekoliko investicija, koje su u fazi projektiranja, odnosno gradnje. Gradski oci Donjeg Miholjca kažu kako imaju stoga mnogo razloga za zadovoljstvo ovakvim razvojem situacije, no naglašavaju zasigurno i obvezu da novim poticajnim mjerama potaknu i druge da izaberu upravo njihov grad kao mjesto odakle će pokrenuti svoj novi poslovni pothvat.
Gospodarsku sliku donjomiholjačkog kraja danas obogaćuju i industrije koje se nalaze u prigradskim naseljima kao što je prehrambena industrija Fami u Rakitovici, obućarska industrija Midal u Miholjačkom Poreču i još neke manje proizvodnje uz koje je ovakva preobrazba strukture gospodarstva pridonijela i relativnoj stabilnosti zaposlenosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
