“To je spontano kretanje gospodarstva, bez poteza ekonomske politike. Da nema politike kakve oni vode, hrvatsko gospodarstvo bi već 2012. godine imalo pozitivan rezultat,” komentirao je za narod.hr. ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić izjavu potpredsjednika Vlade Branka Grčića koji je danas rekao da svi makroekonomski pokazatelji ukazuju na mogućnost rasta BDP-a u prvom kvartalu ove godine.
Jurčić tvrdi da unatoč lošoj politici vladajućih, gospodarstvo se grčevito drži jer poduzetnici u želji za opstankom traže način kako da to učine. Ocijenio je kako im politika tu ne pomaže, već odmaže.
Upitan da li je to trajno rješenje, Jurčić je rekao da tu nema rješenja. Smatra da većina naših proizvoda i proizvođača ima konkurenciju iz inozemstva gdje nema granica da ih štite.
“Najveći broj tih proizvođača ima potporu svoje države, svog ekonomskog sustava i svoje ekonomske politike. Hrvatsko gospodarstvo je slabo jer nema potporu tih dijelova. Ne može se očekivati razvoj hrvatskog gospodarstva bez izgradnje sustava, ekonomske politike i države koja će ići u tom smjeru. Trebamo imati stope raste od 3,4,5 posto da bi govorilo da imamo ekonomsku politiku,” rekao je Jurčić.
Eurostatova analiza minimalne plaće u zemljama EU pokazala je da je minimalna plaća u Hrvatskoj 372 eura , to jest oko 2800 kuna. U isto vrijeme u susjednoj nam Sloveniji, ista minimalna plaća iznosi 784 eura, to jest 5900 kuna. Upitan za komentar kako postoji tolika razlika između Hrvatske i Slovenije, Jurčić je objasnio kako je BDP Slovenije oko 70% veći od Hrvatske, i da to čini razliku.
“Nivo BDP-a se prenosi na sve druge kategorije – na plaće, mirovine, dugove itd. Plaća se isplaćuje iz BDP-a. Ako imate BDP od 10.000 eura po glavi stanovnika kod nas, a u Sloveniji 17. 000 eura, onda je i plaća proporcionalno veća. To se odnosi i na te rashode na minimalnu plaću. Stvar je političkog dogovora kolika će biti minimalna plaća, ali ona je veća nego u Hrvatskoj jer su okviri puno veći,” rekao je Jurčić i istaknuo da je ista stvar i s drugim zemljama koje imaju lošu ekonomsku situaciju, poput Grčke, a svejedno bolje minimalne plaće.
“Grci imaju oko 20.000 eura po glavi stanovnika, dakle oni su u krizu ušli na duplo većem nivou nego što je to Hrvatska. Taj nivo onda proporcionalno povlači plaće, mirovine i sve ostalo,” kaže Jurčić.
U svibnju ove godine odlučivat će se o minimalnoj plaći u Švicarskoj koja bi mogla iznositi 3200 eura. Upitan kako je to moguće, Jurčić je objasnio kako u Švicarskoj postoji jedna grupa socijalno lijeve pripadnosti koja se zalaže za podizanje minimalne plaće i za ravnomjerniju raspodjelu nacionalnog dohotka, gdje bi se smanjile najveće plaće i povećale najniže.
“U Švicarskoj to nije tako problematično. Pitanje je hoće se odlučiti izazivanje poslodavaca kada u prosjeku 90% radnika s najnižim plaćama ima ugodan život,” zaključio je Jurčić.
