HGK: Plaće stagniraju, neto plaća po satu u srpnju 30,47 kuna

Odjel za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore objavio je osvrt na objavljene podatke o bruto i neto plaći u srpnju.

Konačni podatci Državnog zavoda za statistiku o visini prosječne mjesečne isplaćene bruto i neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske potvrdili su prve rezultate objavljene prošlog tjedna. Tako je prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u srpnju iznosila 7967 kuna. To je nominalno 0,7 % manje nego u lipnju (realno 0,3 % manje), odnosno 0,6 % nominalno više nego u srpnju prošle godine (realan međugodišnji rast za 0,7 %).

Istodobno je prosječna srpanjska neto plaća iznosila 5.530 kuna što je nominalan pad na mjesečnoj razini za 0,5 % (realan pad za 0,1 %), dok je na godišnjoj razini prosječna neto plaća povećana za 0,5 % nominalno, odnosno 0, 6 % realno.

Nakon što je glavnina prilagodbe plaća recesijskim kretanjima izvršena u protekle četiri godine, ove se godine praktički bilježi stagnacija plaća.

Nepovoljna kretanja na tržištu rada

Naime, prosječna bruto plaća po zaposlenom u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasla je tek za jednu kunu, dok je istodobno prosječna neto plaća po zaposlenom veća za 3 kune (0, 1%). Takva su kretanja rezultat nastavka nepovoljnih kretanja na tržištu rada koja u okolnostima niske zaposlenosti, niske stope aktivnosti stanovništva, visoke stope nezaposlenosti i izostanka gospodarskog rasta ne pružaju mogućnost za znatnije promjene u kretanju razine plaća.

Pod utjecajem deflacijskih kretanja, koja su na godišnjoj razini kontinuirano prisutna od veljače ove godine, realne plaće bilježe nešto povoljnija kretanja u odnosu na nominalnu plaću. Međutim, takva pozitivna djelovanja na realnu plaću obično su kratkog dosega jer bi zadržavanje deflacijskih pritisaka u duljem roku rezultiralo smanjivanjem razine proizvodnje, što bi onda radilo dodatni pritisak na smanjivanje razine plaća.

U srpnju su, kao i u prethodnim mjesecima, najniže prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom isplaćene u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, trgovini i građevinarstvu.

Odnosno, detaljnije, najniže prosječne plaće imali su zaposleni u proizvodnji odjeće (3024 kn), zaštitnim i istraživačkim djelatnostima (3169 kn), uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika (3186 kn), proizvodnji kože i srodnih proizvoda (3189 kn), preradi drva i proizvoda od drva i pluta (3525 kn), proizvodnji namještaja (3628 kn), proizvodnji tekstila (3964 kn) i ostaloj prerađivačkoj industriji (3994 kn).

Najviša razina prosječnih plaća u zračnom prijevozu

S druge strane već uobičajeno najviša razina prosječnih plaća bilježi se u zračnom prijevozu (10.634 kn), promidžbi (reklama i propaganda) i istraživanju tržišta (8984 kn), računalnom programiranju, savjetovanju i djelatnostima povezanih s njima (8622 kn) te telekomunikacijama (8447 kn). Većina navedenih djelatnosti bilježi i rast realne plaće na godišnjoj razini, osim usluga u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika gdje su plaće 0,1 % niže, promidžbe u kojoj su plaće pale za 6,1 % te telekomunikacija u kojima su prosječne mjesečne realne neto plaće snižene za 2,2 % u odnosu na srpanj prošle godine.

Stagnacija do kraja godine

Navedene tendencije stagnacije ili vrlo blagog rasta potvrđuju i objavljeni podatci o prosječnim mjesečnim isplaćenim plaćama po satu rada zaposlenih u pravnim osobama. Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu u srpnju ove godine iznosila 30,47 kn što je 0,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je bruto plaća po satu u srpnju ove godine iznosila 43,79 kn ili 0,8 % više nego u srpnju prošle godine.

Odnosno, prosječno u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bruto plaća po satu rada viša je za 0,6 %, dok je istodobno neto plaća po satu rada viša za 0,5 % što potvrđuje nastavak recesijskih pritisaka na razinu plaća koji u konačnici rezultiraju i suzdržanom potrošnjom stanovništva.

Već dulje vrijeme prisutan stabilan odnos i usklađena kretanja bruto i neto plaća trebale bi, u korist neto plaća i time povećanog raspoloživog dohotka stanovništva, promijeniti najavljene izmjene u oporezivanju dohotka. Međutim, kako se njihov efekt ne očekuje ove godine, izgledno je da će se do kraja godine nastaviti stagnantna kretanja na području plaća.