Zahvaljujući rastu potrošnje, industrijske proizvodnje i investicija, kao i pozitivnom doprinosu turizma, makroekonomisti procjenjuju da se rast hrvatskog gospodarstvo u prvom tromjesečju ubrzao na više od 2 posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u utorak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2 do 2,8 posto.
Bit će to već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 1,9 posto na godišnjoj razini.
Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Snažan rast potrošnje i turizma
Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 19 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. Pritom je u prvom tromjesečju maloprodaja porasla za 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
“Nastavak rasta osobne potrošnje temelji se na povećanju prometa u trgovini na malo, što odražava blago pozitivna očekivanja potrošača”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
A rast potrošnje zahvaljuje se rastu plaća, deflaciji i niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća isplaćena za ožujak iznosila je 5.722 kune, što je nominalno 1,9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.
Makroekonomisti ističu i kako su u proteklom kvartalu ostvareni odlični rezultati u turizmu, zahvaljujući ranijem terminu uskršnjih blagdana.
“U prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2015. broj ostvarenih noćenja turista viši je za 18,9 posto, te je dosegnuo na 1,67 milijuna. To će se zasigurno pozitivno odraziti na rezultate bilance plaćanja i na izvoz usluga kao komponente BDP-a”, ističe se u anketi Hine.
Industrijska proizvodnja skočila više od 6 posto
Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već 14 mjeseci zaredom, što je najdulji niz rasta od 2007. godine. Pritom je u prvom tromjesečju proizvodnja porasla za 6,8 posto u odnosu na isti lanjski kvartal.
Na ubrzanje rasta BDP-a utjecat će “očekivano dodatno ubrzavanje osobne potrošnje, nastavak trenda blagog oporavka investicijske aktivnosti te snažan rast industrijske proizvodnje”, navodi jedan od makroekonomista.
Očekuje se i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 3,7 posto na godišnjoj razini, treći kvartal zaredom.
“Očekujemo rast investicija, na što ukazuje rast fizičkog obujma građevinskih radova za 3,8 posto u prva dva mjeseca ove godine te podatak o rastu uvoza kapitalne opreme”, navodi jedan od makroekonomista.
Očekuje se pad državne potrošnje
S druge strane, robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP.
Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prva tri mjeseca ove godine 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 20,3 milijarde kuna.
To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 1,8 posto, na 33,3 milijarde kuna.
Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 13 milijardi kuna, što znači da je bio 0,07 posto viši nego u istom razdoblju lani.
“Doprinos neto izvoza vjerojatno će biti neutralnijeg karaktera, s obzirom da je trgovinski deficit ostao gotovo nepromijenjen. No, dobar start turističke godine pozitivno će se odraziti na izvoz usluga”, navodi se u anketi Hine.
I dok se od investicija očekuje pozitivan doprinos BDP-u, analitičari nisu sigurni u pozitivan doprinos državne potrošnje, koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,8 posto na godišnjoj razini.
“Povišena neizvjesnost u razdoblju pred i neposredno nakon formiranja nove Vlade obeshrabrila je ulaganja javnog sektora, kao i potrošnju države tijekom prvog tromjesečja”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Povećane procjene za 2016.
Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvom tromjesečju, većina makroekonomista povećala je procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.
Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 1,4 posto, dok su prije tri mjeseca procjenjivali da će rast iznositi 1,2 posto.
Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 1 do 1,8 posto.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno je, pak, povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 0,5 na 1,5 posto. Takav rast očekuje i Ekonomski institut Zagreb (EIZ).
Još je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji procjenjuje da će rast iznositi približno 1,9 posto.
Slijede Europska komisija i Hrvatska narodna banka (HNB), koje očekuju rast BDP-a od 1,8 posto.
To je blizu procjena Vlade, koja je proračun temeljila na očekivanom rastu gospodarstva od 2 posto.
Pozitivni i negativni rizici
Pozitivno će u ovoj godini na gospodarstvo, smatraju makroekonomisti, utjecati još jedna dobra turistička sezona i nastavak rasta potrošnje.
Međutim, “iako se pouzdanje potrošača nešto poboljšalo, u ovoj godini zasad nema jačeg stimulansa za ubrzavanje osobne potrošnje, dok investicijska aktivnost uvelike ovisi hoće li se oporaviti povjerenje investitora da su kreatori ekonomske politike sposobni u brzom roku poboljšati okruženje za investicije”, navodi jedan od makroekonomista u anketi.
Ističe kako je nacionalni program reformi poticajan dokument, ali da sada slijedi njegova implementacija, koja će potvrditi ili oslabjeti povjerenje poduzetnika u ekonomsku politiku Vlade.
Puno toga ovisit će i o vanjskom okruženju, poput rasta gospodarstva EU-a, kretanja cijena nafte i kamata na svjetskom tržištu kapitala.
“U slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšanja investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, mogli bismo povećati procjenu rasta BDP-a u ovoj godini. S druge strane, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno bi negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja”, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
