Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević izjavio je za narod.hr kako postoje i povijesni razlozi zašto je razlika u minimalnim plaćama velika između Hrvatske i susjedne Slovenije. Eurostatova analiza minimalne plaće u zemljama EU za prošlu godinu pokazuje da je minimalna plaća u Hrvatskoj 372 eura , to jest oko 2800 kuna. U isto vrijeme, u susjednoj nam Sloveniji, ista minimalna plaća iznosi 784 eura, to jest 5900 kuna.
“Kad su se stvarali temelji ovakvog kapitalističkog društva, onda je jedan dio ljudi prijavljivao plaće na koje su obračunavali poreze i doprinose, a drugi dio nisu. Onda je zakonodavac rekao “neka barem minimalna plaća na koju se moraju plaćati porezi da bude tolika i tolika”. Tako je to ostalo, pa se i danas poduzetnici drže obveze isplate minimalne plaće, a ostatak daju na crno,” objasnio je Jakovčević i dodao kao je u tom smislu Slovenija naprednija kapitalistička ekonomija, to jest ona je ekonomija s humanijim licem, dok je Hrvatska je tom pogledu rigidna.
Jakovčević je istaknuo kako to rade samo privatnici, a ne država. “To su goniči robova koji cijede ljudski znoj i njihovo vrijeme kako bi ih onda dijelom platili prema konceptu minimalne plaće, a ostatak bi isplatili u gotovini,” tvrdi Jakovčević.
Upitan kako su zemlje koje su po analizama uz bok Hrvatskoj kao najgore ekonomije poput Grčke osigurale minimalnu plaću 684 eura, što je oko 5100 kuna, Jakovčević je objasnio da su sve te zemlje humanije, a svi privatni poduzetnici više socijalno osjetljivi.
“Ako nekome dvadeset godina plaćate po zakonom propisanom konceptu minimalne plaće, a dajete mu još toliko u gotovini, ograničavate mu standard u trećoj životnoj dobi, a to je vrijeme kad mu je najpotrebniji novac,” tvrdi Jakovčević i dodaje kako uz mirovine koje su same po sebi male, tada postaju dvostruko manje jer nema osnova, nije deklarirana osnovicu na koju se obračunavao zdravstveni doprinos i mirovinsko osiguranje.
“Te zemlje su apsolutno u boljem položaju, to je socijalno osjetljivije, humanije i za društveni napredak bolje,” rekao je Jakovčević.
Upitan za komentar na moguću minimalnu plaću u Švicarskoj i iznosu od 3200 eura o kojoj će se raspravljati u svibnju ove godine, Jakovčević je komentirao kako bi se kod nas trebalo uvesti referendumsko pitanje o tome zašto se uveo jedan iracionalan odnos maksimalne plaće u javnim poduzećima i službama prema maksimalnim plaćama ministara. On to smatra negativnom selekcijom.
“Zašto bi rektor sveučilišta imao istu plaću kao Ministar znanosti, obrazovanja i športa? Ministar može biti bilo tko, a rektor ne može. Tu moramo poraditi, pa da i premijer ima puno veću plaću jer ima ogromnu odgovornost. Tu se mora raditi,” tvrdi Jakovčević i dodaje kako su u Švicarskoj definirali razliku između minimalne i maksimalne plaće, kao odnos 1 na prema 10.
“Trebalo bi težiti tome da imamo veću najnižu plaću. Ako se plaćaju porezni doprinosi, ako su porezne stope progresivne, zašto ne? Podizanje minimalne plaće pa neka onda plaće slobodno idu prema tržišnim kriterijima, a ne prema kriterijima gdje je ministar ima najveću plaću,” zaključio je Jakovčević.
