Jurčić: Hrvatska već nekoliko godina nema proračun već zapravo radi kao prolazna blagajna

“Pomicanjem poreznih stopa, neće se proizvesti nikakav efekt jer osnovne mjere za povećanje porezne baze, koje trebaju doći iz Ministarstva gospodarstva, a ne iz Ministarstva financija, zapravo ne postoje”, rekao je za narod.hr ekonomist Ljubo Jurčić komentirajući najnoviji jesenski rebalans proračuna koji je najavio ministar financija Boris Lalovac.

“Hrvatska već nekoliko godina nema proračun već zapravo radi kao prolazna blagajna i reagiraju kada u blagajni nema novca”, kazao je Jurčić ocijenivši da je moguć pomak jedino uz ekonomsku politiku koja potiče proizvodnju i da stvara uvjete za povećanje efikasne proizvodnje.

“Nama zasad porezi nisu bili problem za efikasnu proizvodnju, već ekonomska politika koja je trebala dolaziti iz sektora gospodarstva”, istaknuo je napomenuvši kako bi nove porezne mjere koje Vlada sad žele primijeniti imale efekta da su “u normalnim uvjetima, da cijela Vlada funkcionira i Ministarstvo gospodarstva”.

“Budući da ne postoje takvi uvjeti, teško je da će dati ono što se očekuje. Nisu samo porezi ti koji utječu na povećanje proizvodnje, dohotka građana i potrošnje. Morate imati proizvod, tehnologiju, tržište, distribuciju – sve elemente koji čine 80 posto ili preko 90 posto efikasnosti proizvoda, proizvodnje i sektora gospodarstva”, napomenuo je.

Mišljenja je kako najavljene mjere koje Vlada radi samo teoretski funkcioniraju, ali uz uvjet da postoje osigurani gospodarski uvjeti. “Budući da oni ne postoje, vrlo je mala mogućnost da bi te mjere dale nekakav rezultat”, smatra Jurčić.

“Isto kao što su bili Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja i smanjivanje doprinosa za zdravstvo – to su sve teoretske mjere, ali praktično morate imati ostale uvjete zadovoljene, koje čine preko 90 posto uvjeta da bi to uspjelo. No, toga nema”, istaknuo je Jurčić ocijenivši kako je u Hrvatskoj srednji sloj gotov jer im se računi nalaze u blokadama.

Jurčić smatra kako je srednjem sloju potrebno povećanje plaća kao i povećanje zaposlenosti. Pojašnjava kako se mora gledati cijela situacija, odnosno koliko ljudi ima blokirane račune, broj nezaposlenih kao i visinu prosječne plaće kako bi se dobio rezultat za potražnju.

“Ukoliko vi pojedincu povećate plaću za 80 kuna, kako se najavljuje u novim mjerama, u trenutku kada je velik broj ljudi je bez posla i u blokadi, ta mjera neće imati efekta. Ovo je samo ‘pipkanje’ po sitnicama”, zaključio je Jurčić.

Lalovac: Nastojat ćemo smanjiti porezno opterećenje građana

‘Nastojat ćemo smanjiti porezno opterećenje i za građane i za gospodarstvo i na taj način proširiti poreznu bazu da više ljudi sudjeluje u plaćanju poreza kako bismo dobili pozitivan efekt na proračun’, najavio je tako ministar financija Boris Lalovac najnoviji jesenski rebalans proračuna.

“Vlada želi neoporezivi iznos plaće podići s 2200 na 2600 kuna. Procjenuje se da bi to onima s najnižim prihodima plaću podignulo za oko 80 kuna. S poreznim bi izmjenama trebao profitirati i srednji sloj kojima bi se najviša porezna stopa od 40 posto ubuduće primjenjivala na one s plaćom iznad 13.200 kuna, a ne kao dosad na one s 8800 kuna. Toj kategoriji građana plaće bi se mogle povećati za nekoliko stotina kuna”, objavio je HRT pozivajući se na neimenovane izvore u Banskim dvorima.

Ministar Lalovac je rekao kako očekuje da bi takva reforma smanjila proračunske prihode za oko 2 milijarde kuna što bi se moglo nadoknaditi većom potrošnjom, ali i ukidanjem olakšica na reinvestiranu dobit. Lalovac je najavio i smanjivanje obujma plaća u javnom sektoru što bi se trebalo postići kroz rebalans i centralni obračun plaća.

“Oko 31 milijarde kuna za plaće u javnom sektoru je prevelik iznos u šestoj godine recesije. Govorimo da nema lienarnog smanjenja plaća, ali će se morati preispitati sustav plaća” rekao je ministar financija.