Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata(HURS) Ozren Matijašević izjavio je danas kako aktualna vlada nastavlja sa štetnom i pogrešnom ekonomskom politikom koju naziva “pretakanjem iz šupljeg u prazno” gdje će štetu plaćati građani Republike Hrvatske.
“U okolnostima kada imamo preko 40.000 blokiranih poduzeća dulje od godinu dana, 310 tisuća blokiranih građana, vlada s mjerama koje kani provesti pojačava poreznu presiju s kojim će i dodatno ubrzati rasap hrvatskog gospodarstva i dovesti do dodatnog gubitka radnih mjesta. Danas je broj zaposlenih 1,16 na jednog umirovljenika, a početkom devedesetih je taj omjer bio 3 zaposlena na jednog umirovljenika,” ocijenio je Matijašević.
Matijašević tvrdi kako se trošarine i porezi na telekomunikacijske usluge u konačnici prelijevaju kroz rast cijena usluga i roba, te da to plaćaju građani RH kojima je zahvaljujući vladama RH, a i ovoj aktualnoj kupovna moć u samo 5 godina pala za 20 posto i trend pada kupovne moći je i dalje prisutan.
“Objavljeni podatak časopisa “The Economist” da smo deseta najgora ekonomija na svijetu je izazvala reakciju premijera Milanovića koji kaže da taj časopis zna pogriješiti. Ja ga ne čitam, ali sam sasvim siguran s obzirom na iskustva koja građani Hrvatske imaju da ” The Economist” nije pogriješio,” rekao je Matijašević i pojasnio to podatcima iz međunarodnog izvještaja o konkurentnosti.
“Po opterećenju gospodarstva Vladinim zakonodavnim preprekama 143. mjesto u svijetu, 123. mjesto po proračunskom rasipništvu, odnosno beskorisnosti državne potrošnje. 140. mjesto po efikasnosti u rješavanju sporova, 109. mjesto po neovisnosti sudske vlasti, 143. mjesto po utjecaju poreza na otvaranje radnih mjesta i 140. mjesto po negativnom utjecaju regulative na privlačenju stranih ulaganja,” izložio je Matijašević i dodao kako se po ovim kategorijama da utvrditi u kojim pravcima Vlada RH i vlade u budućnosti trebaju usmjeriti ekonomsku politiku.
“Smjer u kojem moramo ići nam ukazuje sama Europska unija. Do 2020. godine planira se 40 posto proračuna utrošiti u zajedničku poljoprivrednu politiku. Hrvatska treba tim putem ići. Naše regije koje su potencijalno bogate poljoprivrednim resursima treba staviti u funkciju,” naveo je Matijašević ocijenivši da je pravac u kojem Hrvatska mora krenuti inicijativa za revitalizaciju poljoprivrednih resursa, porezno rasterećenje za olakšavanje javnih mjesta i pravna sigurnost.
Na novinarski upit kako bi se strukturne reforme trebale provesti, Matijašević je napomenuo kako bi administracija trebala biti dostupna i učinkovita, jer u Hrvatskoj imamo općina, gradova i županija jednako kao i 13 puta veća Engleska.
Matijašević se osvrnuo i na jučerašnju situaciju na Ugljanu gdje je u brodogradilištu Nauta Lamjana smijenjen stečajni upravitelj Ivan Rude, a gdje je došlo i do policijske intervencije nakon što su radnici pokušali spriječiti ulazak novog upravitelja.
“Stečajni postupak koji se dolaskom gospodina Rude pretvorio u rijetku priču u Hrvatskoj gdje se organizirala proizvodnja, gdje je u 16 mjeseci zaposleno 48 radnika i kooperanata, a on je zatekao brodogradilište u stečaju gdje je radilo 4 zaštitara. U tih 16 mjeseci davanja državi su bila u roku, kao i plaće radnicima koje su bile veće od prosjeka u toj djelatnosti. To nije bio dovoljan razlog da unatoč sitnim nepravilnostima isti stečajni upravitelj ostane. Nisu to čiste namjere,” izjavio je Matijašević i dodao kako moguće namjere za smjenu leži da se krajem mjeseca održava ročište gdje se osporava Erste banci njihovo potraživanje.
“Ako je novi stečajni upravitelj došao s ciljem da se tužba povuče, nije cilj da se u brodogradilištu radi, već da se destinacija oslobodi ikakve djelatnosti i kao takva prenamjeni, ali to neće ići jer je riječ o pomorskom dobru, a zadnju riječ ima ministarstvo pomorstva,” zaključio je Matijašević.
