Milanović: Pogrešno je tvrditi da nam je uvijek kriv netko drugi

U Sveučilišnom kampusu u Rijeci predstavljen je projekt razvoja istraživačke infrastrukture Sveučilišta u sklopu kojeg je nabavljena istraživačka oprema vrijedna 180 milijuna kuna, od čega je većina dobivena nepovratno iz europskih fondova.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović, koji je bio na predstavljanju, rekao je da je za to zaslužno samo Sveučilište.

“Kad bi se takav pristup preslikao na cijelu Hrvatsku, bilo bi sve puno bolje. Bili ste prvi i najbrži među hrvatskim sveučilištima”, dodao je.

Premijer je rekao da se to ulaganje neće brzo vratiti, ali “time se omogućuje iskorak zemlje u prostor kvalitete”.

“Ulaganjem u ljude i opremu kojom će ti ljudi rukovati možemo postati bogatija zemlja nego što smo sad”, istaknuo je.

Premijer je rekao kako smo 45 godina “u prostoru zemalja visokoga srednjeg dohotka, a to nas ne može zadovoljavati”.

“Ako je tijekom rata bilo stagnacija i nazadovanja, više nemamo izgovora da se odreknemo izvrsnosti. Pogrešno je tvrditi da nam je uvijek kriv netko drugi”, ocijenio je Milanović. Istaknuo je važnost financiranja projekata iz europskih fondova, dodajući da je cilj da se javne investicije savim pokrivaju iz tih fondova. “Svaka kuna koja se za to potroši iz proračuna je znak nesposobnosti, a takav znak je i svaki most koji se gradi samo hrvatskim novcem”, rekao je.

“Hrvatska je u Europskojm uniji iz svog interesa i to zbog financijske koristi, a možemo se smatrati uspješnima kad iskoristimo 80 posto teorijski raspoloživog novca iz EU fondova”, istaknuo je premijer.

Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin izrazio je želju da i druga sveučilišna središta u zemlji ostvare takve projekte jer je to, ocijenio je, jedini način kako se Hrvatska može razvijati. Nakon nabave i ugradnje opreme slijedi zahtjevniji dio posla, a to je organiziranje istraživanja, nuđenje istraživačkih servisa, povezivanje s gospodarstvom, a time i pomoći u razvoju industrije i otvaranju radnih mjesta, istaknuo je Lučin.

Voditeljica projekta, prorektorica Sveučilišta Nevenka Ožanić rekla je da je 85 posto vrijednosti projekta dobiveno iz EU fondova, a ostalo je iz državnog proračuna. Svrha je unaprijediti istraživačku infrastrukturu centara i laboratorija Sveučilišta, uvođenje novih metodologija djelovanja i tehnologija, dodala je.

Projekt je pokrenut u travnju 2014., a uskoro će završiti. Nabavljeno je 98 posto tražene opreme namijenjene Centru za napredno računanje i modeliranje, Građevinskom fakultetu, Centru za mikro i nano znanosti i tehnologiju i Centru za visokopropusne tehnologije u biomedicini. Ožanić je rekla kako se tako omogućuje istraživanje novih proizvoda i tehnologija, što otvara priliku za gospodarske partnere, ali i za pokretanje tvrtaka u sklopu Sveučilišta koje će svoje djelovanje temeljiti na rezultatima tih istraživanja.

Očekuje se više znanstvenih radova, privlačenje uglednih međunarodnih i domaćih znanstvenika te veća zapošljivost studenata, istaknula je Nevenka Ožanić.

Među nabavljenom opremom najvrjednije je visokoučinkovito računalo s popratnom opremom, vrijedno 35,8 milijuna kuna, nazvano suprerračunalom, za koje se privodi kraju natječaj za nabavu.

Prorektor Sveučilišta za informatizaciju Zlatan Car istaknuo je da je u svijetu takvih sustava oko 500, a da taj će biti na 250. mjestu po snazi. U Europi će biti na 70. mjestu, dodao je. Mnogi nabavljeni uređaji su jedini u Hrvatskoj, a neki od njih su na razini uređaja na najuglednijim europskim sveučilištima. Tako je, primjerice, po mogućnostima najbliži uređaj sličan riječkome pretražnom elektronskom mikroskopu visoke razlučivosti tek u Parizu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/h
Photo: fah

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.