Usprkos rastu BDP u 2015., hrvatska sve više zaostaje!
Evo ažuriranih podataka iz članka Hrvatska – europski gospodarski tigar od prije 15 mjeseci.
Sljedeći grafikon prikazuje kumulativne stope gospodarskog rasta Hrvatske i njoj usporedivih zemalja, u zadnjih 6 godina, od kad je u svijetu (i Europi) počeo gospodarski oporavak.
Podaci su:
– za godine do 2014. ovdje
– za 2015. prosjek sva 4 kvartala ili samo tri ako četvrti nije objavljen, ovdje. Ovo je malo (vrlo malo, zanemarivo) neprecizno u kontekstu cijelog prikaza
Evo i prikaza u dužem razdoblju:
‘Običan mali čovjek’ (u kojeg se kunu političari) se može zapitati: “Ali kako se to osjeti na mom životu?” Evo ovako. Sljedeći grafikon prikazuje BDP per capita (po stanovniku), prema paritetu kupovne moći. Kao što vidite, svi sau nas prestigli, osim Rumunjske i Bugarske, koji će to vjerojatno napraviti uskoro:
Vrijedno se prisjetiti aktualno objektivnog prikaza našeg stanja u Izvješću EK za Hrvatsku 2015. objavljenom prije nekoliko dana:
Slab rast, odgođeno restrukturiranje poduzeća i izuzetno loši rezultati u pogledu zaposlenosti imaju korijen u neučinkovitoj raspodjeli sredstava.
Slaba vanjska konkurentnost i vrlo negativno stanje međunarodnih ulaganja ugrožavaju vanjsku održivost.
Sve veći dug opće države razlog je za zabrinutost, što dodatno pogoršavaju slabosti upravljanja javnim sektorom.
Dug kućanstava i korporativni dug guše potrošnju i ulaganja.
Administrativna rascjepkanost i loše upravljanje javnim financijama, uključujući u zdravstvu, pridonose znatnoj neučinkovitosti javnog sektora.
Nefleksibilno poslovno okruženje prepreka je rastu.
Nedostaci institucija i politika utječu na stanje na tržištu rada. Sustav isplate otpremnina priječi mobilnost radne snage i odvraća od primjene ugovora na neodređeno vrijeme. Slojevit sustav socijalnih naknada i vrlo povoljne mogućnosti prijevremenog umirovljenja destimuliraju rad.
U pogledu korporativnog duga, izazov je osigurati brzi pristup restrukturiranju i pomiriti zaštitu vjerovnika s učinkovitosti postupka razduživanja, bez ugrožavanja financijske stabilnosti.
Financijski sektor suočava se s izazovima povezanima s razinom intervencije države u gospodarstvo.
Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada koči zaposlenost.
Nedostatni administrativni kapaciteti sprječavaju potpunu apsorpciju sredstava iz fondova EU-a.
Članak se u originalu nalazi OVDJE.
Nenad Bakić, jedan je od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika, investitor i tvorac portala Moj Posao. Piše o stanju zemalja, gospodarstva, o marketingu, kritizira vlast na blogu Eclectica.
