Vlada je danas strateškim projektom Republike Hrvatske proglasila rekonstrukciju Termoelektrane Plomin to jest zamjenu postojećeg bloka 1 novim, blokom C.
Plomin C prvi je projekt koji se uvrštava na listu strateških, a njegova je vrijednost 6,3 milijarde kuna, rekao je zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić.
Ističe i da je riječ je zahvatu gradnje dugoročno sigurnog i stabilnog izvora električne energije.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić na sjednici Vlade je pak izvijestio da je povjerenstvo za odabir strateških projekata do sada takvima kvalificiralo njih pet.
Uz Plomin C, to su Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka, Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica, LNG termninal te rekonstrukcija i proširenje piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj.
“Na prvi pogled mali broj projekata, ali kad se zbroji njihova vrijednost oni su teški između 15 i 20 milijardi kuna”, kaže Grčić.
Ocjenjuje da je riječ o “pet kapitalaca” koji bi mogli dati značajan prilog gospodarskom oporavku.
Za Plomin C je krajem travnja istekao rok za podnošenje ponuda za partnerstvo s HEP-om u tom projektu, a stigle su tri ponude. Očekuje se da će do kraja kolovoza biti završena prva faza ocjene ponuda, nakon čega slijede pregovori s investitorom.
Leverić je podsjetio da će novi blok u Plominu supstituirati proizvodnju iz postojećeg bloka 1 i da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju preuzela obvezu prema kojoj stara elektrana može raditi samo do početka 2018. godine nakon čega mora prestati s radom zbog stare tehnologije.
Modernizacijom će, ističe, biti očuvana postojeća, prva kategorija kvalitete zraka, uz smanjenje emisija štetnih plinova čime će utjecaj na okoliš po svim sastavnicama biti vrhunske razine.
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović upitan nakon sjednice Vlade za komentar tvrdnji da će upotreba ugljena u Plominu znatno utjecati na kvalitetu života oko elektrane, rekao je da će se modernizacijom Plomina poboljšati situacija u okolišu.
Za planirani zahvat proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš i na temelju preporuka stručnog savjetodavnog povjerenstva ugrađene su mjere koje treba provesti kako bi se utjecaj na okoliš smanjio, kaže Zmajlović.
Smatra da je, uz primjenu tih mjera, zahvat prihvatljiv za okoliš te da će rekonstrukcijom odnosno zamjenom bloka doći i do poboljšanja stanja za okoliš.
Naglašava da će se primjenjivati mjere monitoringa, odnosno praćenja kvalitete zraka i mora te će građani moći u svakom trenutku “online” pratiti svaki parametar.
Vlada poduprla izvješće HBOR-a za prošlu godinu
Vlada je dala pozitivno mišljenje na godišnje financijsko izvješće Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2013. godinu. Ministar financija Boris Lalovac kaže kako je HBOR lani ostvario dobit od 189,3 milijuna kuna, uz konsolidirane prihode od 989 milijuna kuna i rashode od 800 milijuna kuna.
Imovina HBOR-a vrijedna je 26,1 milijardu kuna ili dva posto više nego 2012. godine.
Lani je, podsjeća Lalovac, uplaćeno 600 milijuna kuna u temeljni kapital HBOR-a tako da je on sada 6,1 milijardu kuna. Ove godine u temeljni kapital treba uplatiti 500 milijuna kuna, a sljedeće 300 milijuna kuna. Tako će Vlada u svom mandatu uplatiti u kapital HBOR-a dvije milijarde kuna, što je više nego u prethodna dva mandata bivših vlada, kaže Lalovac.
Vlada je dala pozitivno mišljenje i na poslovanje Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG Invest) za prošlu godinu. Ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras kaže da je u dvije godine broj jamstava učetverostručen te je lani izdano 410 jamstava čime se pomoglo više od milijardu kuna investicija u malo i srednje poduzetništvo. Zahvaljujući tim investicijama otvoreno je 2.200 novih radnih mjesta, kaže Maras. Dodaje da je to državu, po aktiviranim jamstvima, koštalo 22,9 milijuna kuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
