Porezna nesigurnost u Hrvatskoj veća je nego u drugim europskim zemljama, smatra 100 posto ispitanika u nas koji su bili obuhvaćeni Istraživanjem o porezima u Hrvatskoj i Europi, a koje je u rujnu i listopadu provela konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte. Istraživanje je obuhvatilo voditelje poreznih odjela u više od 800 velikih tvrtki (17 iz Hrvatske) iz 29 europskih zemalja. U ostalim europskim zemljama pak takav odgovor dalo je u prosjeku 41 posto ispitanika, javlja privredni.hr.
Dražen Nimčević, partner zadužen za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu, kaže kako ispitanici smatraju da je u većini europskih zemalja visok stupanj porezne nesigurnosti. “U Hrvatskoj 79 posto ispitanika smatra da je u nas visok stupanj porezne nesigurnosti, a lani je taj postotak iznosio 72 posto. Prosječan stupanj porezne nesigurnosti u Europi je 54 posto i niži je nego prošle godine, kada je iznosio 60 posto. Dakle, može se reći kako povjerenje u porezne sustave u Europi raste, a u Hrvatskoj, na žalost, pada”, ističe.
Uz Hrvatsku, države u kojima ispitanici smatraju kako u njima postoji visok stupanj porezne nesigurnosti su Italija (100 posto), Portugal (97 posto), Francuska (95 posto), Grčka (94 posto), Bosna i Hercegovina (93 posto) i Slovenija (77 posto).
S druge strane, zemlje u kojima su čelnici poreznih odjela izjavili kako kod njih ne postoji visok stupanj porezne nesigurnosti su Nizozemska (94 posto), Luksemburg (90 posto), Švicarska (75 posto), Irska (71 posto) i Ujedinjeno Kraljevsto Velike Britanije i Sjeverne Irske (68 posto).
Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su učestale zakonske promjene (57 posto) te nedorečenost, manjkavost i često sporna javna dostupnost uputa (43 posto). Kao i u Hrvatskoj, ova dva izvora navedena su u ostalim europskim zemljama kao najčešći uzrok porezne nesigurnosti.
Gotovo polovica ispitanika u europskim zemljama (49 posto) izrazila je stav da bi se pojednostavljenje poreznog sustava uvelike odrazilo na konkurentnost. U Hrvatskoj je takav stav izrazilo 29 posto ispitanika, ali je 71 posto njih kazalo da bi gospodarstvo bilo konkurentnije kada bi postojala veća sigurnost po pitanju budućnosti poreznog sustava.
Helena Schmidt, viša menadžerica u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu, naglašava kako gotovo 86 posto hrvatskih ispitanika smatra da su pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost najvažnije za uspješnost poreznog odjela u tvrtki. Zatim, 71 posto ispitanika smatra da je za uspješnost njihova odjela najvažnija uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom te izvjesnost po pitanju poreznih obveza (71posto).
U Europi je sličan odnos, gdje je pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost također najvažnija sa 72 posto, a slijede izvjesnost po pitanju poreznih obveza (71 posto) i uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom (68 posto).
Među poreznim rizicima i nesigurnostima koje najviše brinu i opterećuje porezne odjele, 71,4 posto ispitanika je izjavilo kako je to poštivanje zakona i propisa. “U Europi taj postotak iznosi 29 posto. Velika razlika Hrvatske u odnosu na Europu rezultat je toga što se tako nešto u Europi podrazumijeva”, napominje ona.
Zanimljivo je istaknuti kako većina ispitanika u Hrvatskoj, ali i Europi smatraju da imaju dobre odnose s poreznim vlastima u zemlji u kojoj posluju, navodi Nimčević. „Tako svi ispitanici iz Hrvatske, dakle njih 100 posto, smatraju kako im je u proteklih godinu dana odnos s poreznim vlastima ostao isti“, kaže on dodajući kako u u Europi to smatra 87 posto ispitanika, sedam posto ih je izjavilo da im odnos s poreznim vlastima bolji, a šest posto da im je lošiji u odnosu na 2013. godinu.
