Pročitajte što predstavnici stranaka i koalicija kažu o izvoznoj konkurentnosti Hrvatske!

Foto: fah

Predstavnici stranaka i koalicija koje prema istraživanjima imaju realnu šansu ući u Sabor sudjelovali su u utorak na predizbornoj raspravi vezanoj uz izvoznu konkurentnost Hvatske ističući važnost smanjivanja troškova proizvodnje, ulaganja u nove tehnologije i inovacije, te jačanje osobne potrošnje i investicija .

Cjenovna konkurentnost

U predizbornoj raspravi na temu “Izvozna konkurentnost Hrvatske u izbornim programima političkih stranaka”, sudjelovali su Branko Grčić (Narodna koalicija), Ivana Maletić (HDZ), Marinko Škare (Most), Ljubo Jurčić (Koalicija za premijera), Niko Delić (Koalicija Jedina opcija), Boris Sabatti (IDS) i Krešimir Bubalo (HDSSB).

Grčić drži da bi izvoznu konkurentnost naša zemlja trebala jačati smanjivanjem troškova proizvodnje, kao i na području usluga, jer je većina našeg izvoza vezana uz turističke usluge. Smatra da Hrvatska treba nastaviti sadašnju intenzivnu politiku kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, koja bi trebala biti izvozna banka. Ona treba izdati sve garancije za dobro obavljeni posao, kao i avansne garancije izvoznicima.

Ivana Maletić rekla je da njezina stranka izvoz i rast BDP-a planira povećati kroz cjenovnu konkurentnost koja se može postići ulaganjem u nove tehnologije i inovacije. Stoga važnim ocjenjuje promjene u sustavu obrazovanja i znanosti koje bi se trebale bolje povezati s gospodarstvom. Drži kako bi prve mjere trebale biti vezane uz porezna rasterećenja koja su vezana uz smanjenje poreza na dobit, ali i dohodak, jer bi tako poslodavci mogli doći do radne snage uz manje troškove.

Smanjenje PDV-a na turizam

Škare smatra da bi se izvoz u kratkom roku mogao povećati jačanjem osobne i investicijske potrošnje, a može ga se jačati kroz selektivno kreditiranje, garancijske sheme i sustave potpore Hrvatske gospodarske komore i drugih institucija.

IDS se, istaknuo je Sabatti, zalaže za smanjenje PDV-a u drugom dijelu mandata Vlade, smanjenje PDV-a na turizam kako bi postali što konkurentniji, decentralizaciju sredstava iz europskih fondova, kako bi županije mogle samostalno odlučivati o tim sredstvimna. Također, su bitni promjena monetarne politike i predaja državne imovine na upravljanje jedinicama lokalne samouprave, uz državnu kontrolu, čime bi se pojačale investicije i rast izvoza.

Jurčić se zauzeo za to da izvoz u BDP-u zauzme 60 posto udjela, dok je danas 40 posto. Bubalo je upozorio da nema snažne zemlje bez snažne poljoprivrede i ulaganja u infrastrukturu u Slavoniji i Baranji. a Delić rješenje za jačanje izvoza vidi u laganoj devalvaciji kune kako bi postali konkurentni, te promjenu načina obračuna PDV-a .

Tijekom rasprave o fiskalnoj politici Maletić je ustvrdila da je bivša SDP-ova Vlada svojom fiskalnom politikom “ubila” pokretače rasta, a javni dug je kontinuirano rastao. “On se od 70,7 posto u 2012. godini povećao na 86,7 posto i dobio epitet brzorastućeg, kako ga je ocjenila i Europska komisija”, rekla je.

Udvostručenje deficita

Grčić je podsjetio da je SDP porezno rasteretio plaće, dok iza svih mjera koje HDZ predlaže je godišnji trošak od 11 milijardi kuna, što, drži, naš proračun i ekonomija ne mogu podnijeti. “To je udvostručenje deficita i vraćanje na makroekonomske staze koje nisu bile dobre za Hrvatsku, to je potpuno pogrešan smjer”, ocijenio je.

Napominjući kako je SDP povećanjem PDV-a iz džepova građana uzeo 12 milijardi kuna dok ništa nije napravio na smenjenju javnog duga i deficita Maletić je odgovorila da će njezina stranka “vratiti novce u džepove građana i poduzetnika”, rasteretiti ih i napraviti sve poticajne mjere, posebno za proizvođače i izvoznike.

Navodeći da je suvlasnik privatnog poduzeća, Delić je kazao kako sva ta porezna rasterećenje za vrijeme SDP-ove Vlade nisu osjetili u njegovoj tvrtki. Ističući kako u svijetu ima puno zemalja koje imaju puno veći javni dug i deficit, ali i veće stope rasta od naše zemlje, Jurčić je rekao da deficit i dug nisu prepreka da netko “uzore njivu i napravi proizvod”. “To je izlika za nečinjenje tamo gdje se nešto treba napraviti. Japan ima javni dug od 270 posto, ali ima 40 tusuća eura po glavi stanovnika i četiri poslo nezaposlenih”, kazao je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h