Predstavnici stambenih štedionica poručili su da će se ukidanje državnih poticaja na stambenu štednju negativno odraziti i na proračun i na BDP.
Svoj stav temelje na analizi Instituta za javne financije, a izrekli su ga na konferenciji za novinare Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB), objavio je HRT.
Tvrde da su potpuno netočne teze ministra financija Borisa Lalovca da su ti poticaji preskupi i neefikasni. Na svaku kunu iz proračuna, ističu, sustav stambene štednje nazad vraća dvije kune.
Ministar Lalovac je i ovaj put postupio sukladno običajima koje vlada nekoliko godina u ministarstvu financija od kad je bio ministar financija njegov prethodnik ministar Slavko Linić, da se bez ikakvih konzultacija i neuvažavanja bilo kakvih argumenata na loš i štetan način mijenja zakon, izjavio je predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice Zdravko Anđel.
Dodao je i kako su stambene štedionice predložile model u kojem bi se iznos poticaja prilagođavao kamatama na tržištu. U razdoblju u kojem su kamatne stope niske, bili bi niži poticaji i obrnuto, ali formula kako se poticaj izračunava za svaku godinu mora biti zagarantirana da bi štediše bile sigurne da će kamate u štedionicama s državnim poticajima uvijek biti atraktivne, odnosno da će im davati vrijednost koja ih motivira da drže svoju ušteđevinu barem pet godina u stambenim štedionicama, pojasnio je.
No taj prijedlog nisu uspjeli nikome predstaviti, iako su još sredinom rujna zatražili sastanak s ministrom financija.
U Odboru tvrde i da bi se tim modelom ostvarile značajne uštede za proračun. Prema grubim procjenama, obveze države primjerice za 2014. bi se kretale između 30 i 40 milijuna kuna.
Po podacima Odbora za stambenu štednju, u sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uključeno više od 700.000 građana, prosječna godišnja ušteđevina po klijentu iznosi 3.500 kuna, a prosječan iznos stambenog kredita 320.000 kuna. Štedionice su kumulativno od početka rada odobrile ukupno 6,4 milijarde kuna stambenih kredita. Krajem 2013. udio kredita odobrenih u stambenim štedionicama u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj iznosi oko 6,4%, iako su te štedionice u ukupnoj aktivi bankarskog sektora zastupljene samo sa 1,7%.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
