Vlada će sutra službeno odbiti ponudu Visia Croatice za preuzimanje Imunološkog

SDP-ova Vlada će i službeno sutra odbiti ponudu društva Visia Croatica za preuzimanje Imunološkog zavoda, navodi Večernji list. Navode kako je svemu presudio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Kako doznaje Večernji list razlog je što oni ne zadovoljavaju sve uvjete i nisu dali pouzdane dokaze da će ispuniti sve uvjete po preuzimanju Imunološkog zavoda.

“Imunološki sigurno neće ići u stečaj. Imunološki ćemo mi spasiti, kao i gospodarstvo Hrvatske koje su drugi uništili”, rekao je Vrdoljak novinarima prije nekoliko dana nakon sjednice Vlade. Sada očito više ne misli tako.

Podsjetimo, inicijativa Visia Croatica okuplja veći broj građana, u nastojanju da zajedničkim snagama pokušamo pomoći opstanku i daljnjem gospodarskom razvoju Imuloškog zavoda d.d.

Visia Croatica je u obvezujućoj ponudi za kupnju većinskog paketa ponudila nešto više od osam milijuna kuna, te je jedini ponuđač kupnje većinskog paketa od 54,38 posto dionica Imunološkog zavoda. Još čekaju pozitivan odgovor od Vlade, a ako ga dobiju ugovor moraju potpisati u roku 60 dana, a potom u roku 30 dana isplatiti osam milijuna kuna. Tada će Visia Croatica, putem javnog natječaja, izabrati novu upravu koja će krenuti u restrukturiranje Imunološkog zavoda.

Ne prihvati li njihovu ponudu, očekuju da će Vlada investirati potrebnih 100 milijuna kuna u Imunološki zavod, koji će inače propasti, a posljedice će za hrvatske građane biti nesagledive, poručuju iz društva Visia Croatica.

Lubura i Jagarinec nezadovoljni

Jedan od pokretača društva Visia Croatica, Đuro Lubura, na tu je vijest Hini izjavio, kako će neprihvaćanjem njihove ponude Ministarstvo gospodarstvo i Vlada poslati jasnu poruku da ne žele građane kao partnere u spašavanju Imunološkog zavoda te ga prodati “onome tko im više odgovara”.

Iako ponuda zadovoljava sve formalne uvjete iz ponudbene dokumentacije, pokazale su se izvjesne nedorečenosti i nepoznanice u sadržaju Plana poslovanja, ulaganja i razvoja Imunološkog zavoda, koji je sastavni dio ponude, ocjenjuju u Vladi.

Stoga se predlaže donošenje odluke kojom se ne prihvaća obvezujuća ponuda društva Visia Croatica te se predlaže da Državni ured za upravljanje državnom imovinom, na temelju kriterija i uvjeta koje će predložiti Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo zdravlja, u roku od 30 dana pripremi novu odluku o provođenju novog natječaja.

Jedan od pokretača društva Visia Croatica, Đuro Lubura Hini je izjavio kako je Ministarstvo gospodarstva “promijenilo mišljenje unatoč tome što je Visia Croatica, kako i sami priznaju, zadovoljila sve formalne uvjete”.

“Ako ne prihvate našu ponudu Ministarstvo gospodarstvo i Vlada poslat će jasnu poruku da ne žele građane kao partnere u spašavanju Imunološkog zavoda i raspisat će novi natječaj kako bi Imunološki zavod prodali onome tko im više odgovara”, ustvrdio je.

Upitan o daljnjim koracima društva, Lubura odgovara da odluku još nisu donijeli, no da on osobno nije sklon javljanju na ponovni natječaj.

Ako Visia Croatica donese takvu odluku, dodao je, novac prikupljen za kupnju dionica Imunološkog zavoda bit će “vraćen građanima jer su prikupljeni namjenski”.

Glavna sindikalna povjerenica u Imunološkom zavodu Lidija Jagarinec rekla je Hini kako bi se odgovorni ljudi u Hrvatskoj trebali dogovoriti hoće li dati Imunološki zavod na prodaju ili ne. Naglašava da je Imunološki zavod biser koji treba ostati u vlasništvu države te podsjetila da su radnici Zavoda posljednju plaću dobili 15. travnja i to za veljaču.

“Dok se raspiše novi natječaj i izredaju najprije pismo namjere, neobvezujuća pa obvezujuća ponuda, ljudi će u međuvremenu otići jer nemaju od čega živjeti i nakon toga će sve biti uzalud. Dok oni mudruju ljudi će otići trbuhom za kruhom i neće tko imati raditi u Imunološkom zavodu”, upozorila je Jagarinec.

Inače članovi društva Visia Croatica na konferenciji za novinare u srijedu, prije najave o neprihvaćanju njihove ponude, još su jednom pozvali premijera i Vladu da prekinu odugovlačiti s donošenjem odluke o Imunološkom zavodu.

Ističu da “odugovlačenje pokazuje kako su opravdane sumnje da se zbog nekih privatnih interesa naprosto želi dovesti Imunološki zavod do stečaja, pa će se onda pojaviti neki ‘spasioci’ koji su takav ishod željeli i uzrokovali”.

Kako navode u priopćenju, Sanja Sarnavka, članica društva Visia Croatica, istaknula je kako postaje sve jasnije “tko koči procese i donošenje odluke, tko opstanak Imunološkog želi, a tko je naprosto ravnodušan”.

Promptna odluka ministra zdravlja Siniše Varge kojom se obavezuje da će njegovo ministarstvo nadgledati virusne sojeve i plaćati čuvarinu Imunološkom, oslikava ga, rekla je Sarnavka, kao pozitivca u ovoj priči. Novcem dobivenim od čuvarine mogle bi se isplaćivati plaće djelatnicama/ima Imunološkog zavoda. “S druge strane, izvjesno je da ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koči proces, a zašto to čini na javnosti je i medijima da utvrde”, navodi se u priopćenju Visia Croatice.

Zašto je Imunološki i pitanje nacionalne sigurnosti?

Sindikalna povjerenica u Imunološkom zavodu, Lidija Jagarinec, prije nekoliko mjeseci pojasnila je zašto je Imunološki zavod zapravo i pitanje nacionalne sigurnosti.

“Ako se privatizira Imunološki, što je sljedeće? Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu? Koja je razlika? Vojska? Policija? Što? Ako je nešto od strateškog interesa, na koncu konca u svom sektoru u kojem proizvodimo biološko oružje, praktički nam je ugrožena i nacionalna sigurnost”, rekla je Lidija Jagarinec.

Ipak, tako Vlada nije razmišljala kada je Imunološkom zavodu na neki način oduzela “imunitet” u trenutku usvajanja Strategije upravljanja državnom imovinom, u kojoj nije naveden kao strateška tvrtka za Hrvatsku.

Kako su problemi počeli?

Prvi problemi u Imunološkom zavodu pojavili su se 2007. godine kad ih je Agencija za lijekove i medicinske proizvode prvi put ozbiljno upozorila da im neće produžiti proizvodnu dozvolu jer nemaju uvjeta za rad te im je na temelju plana preseljenja i izgradnje novih pogona produljila proizvodnu dozvolu do 2009. Problemi su se nastavili do danas.

Imunološki zavod, osnovan 1893. godine, jedini je proizvođač bioloških lijekova u Hrvatskoj. Zahvaljujući 122 godine dugoj tradiciji i cjepivima koje je proizveo, kontinuiranim procjepljivanjem u Hrvatskoj smanjen je pobol od ospica i rubeole za 99 posto, mumsa za 98 posto, hripavca za 97 posto, tetanusa za 93 posto dok je difterija iskorijenjena, navode iz Zavoda.

Cijepni soj protiv ospica, koji je razvio Imunološki zavod, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je najboljim na svijetu. Zavod je poznat i kao proizvođač antitoksina protiv otrova pet vrsta europskih zmija, koji se koristi u cijeloj Europi.

U zadnjih 15 godina Imunološki zavod je prodao na domaćem i stranim tržištima oko 40 milijuna doza virusnih cjepiva i oko 26 milijuna doza bakterijskih cjepiva. Samo u razdoblju od 2010. do 2013. proizveo je 214 serija lijekova iz ljudske i životinjske plazme, od kojih je, po provedenim kontrolama, u promet pušteno 213 serija.