Analiza stanja: Još jedan mandat SDP-ove vlade odvelo bi nas u nepovratnu propast

Foto: Fah

Kako su se pojavili službeni podaci na stranici Ministarstva financija, izvukla sam samo osnovne podatke za 2015.g. i što je u nasljeđe ostavila vlada Zorana Milanovića.

Izvještaj Državnog proračuna za 2015. g. (Izvor Ministarstvo financija)

A Račun prihoda i rashoda
Ukupni prihodi : 109.755.887.919,69 kn
Ukupni rashodi : 118.607.849.058,54 kn
Razlika manjak: – 8.851.961.138,85 kn
B Račun financiranja
Primici od zaduživanja i fin.imovine: 31.609.821.903,39
Izdaci za otplatu zajmova i fin.imovinu: 27.301.288.316,38
Prijenos depozita iz 2014.g. 11.657.085.942,45
Prijenos depozita u 2016.g. -7.113.658.390,45

Iz izvještaja A Račun prihoda i rashoda se vidi da Proračun državnih i javnih službi košta hrvatske građane 118,6 milijardi kn, a proračunski manjak je 8,85 milijardi, koji se prenosi u 2016.g.

Naravno, iz proračuna se trebalo ali nije moglo u 4 protekle godine otplatiti ni rate niti kamate javnog duga.

Zato se u izvještaju B Račun financiranja vidi da se novim zaduživanjem od 31,6 milijardi kn podmiruju otplate zajmova, ali još dio depozita od 7,1 milijarde kn se prebacuje u 2016.g., te se tako oko 16 milijardi kuna minusa ulazi u 2016.g.

Da je bila učinkovita i dobra vlada, trebala je u proračunu osigurati sredstva za otplatu zajmova. Umjesto toga svake su se godine ponovno zaduživali i povećavali javni dug, koji će biti nemoguće vratiti bez velikog odricanja i zalaganja za manje plaće hrvatskih građana i proteka puno godina.

Hrvatski je javni dug, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem studenog prošle godine iznosio 285,3 milijarde kuna, što predstavlja 85,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu, dok je bruto inozemni dug istodobno iznosio 47,2 milijarde eura ili 107,7 posto BDP-a.

Po podacima IUS INFO Izvor E-oglasna ploča i NN popis stečajeva po Trgovačkim sudovima od 11.01.2009. 01.09.2016. iznosi ukupno poduzeća 113.656.

Od toga je do sada izvršeno 22.630 likvidacija. Broj likvidacija je do 2010 g. bio oko 1300, da je od 2011.g. naglo rastao do 22.630.

Po podacima IUS INFO Izvor E-oglasna poča i FINA Popis Predstečajne nagodbe ukupno poduzeća: 10.147 od 2012 do 01.09.2016. Od toga je do sada nagodba sklopljena za 2.501 poduzeće.
Za te riješene stečajeve i predstečajeve nema nigdje podataka koliki je bio porezni dug tih poduzeća niti dug prema vjerovnicima, te na koji način je saniran.

Taj ukupni porezni dug se nalazi na Listama dužnika poreza koje objavljuje Ministarstvo financija – Porezna uprava na svojim web-stranicama.

Lista dužnika poreza
Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost: 7.182
Pravne osobe: 3.722
Ostali porezni obveznici građani: 71.131
Ukupno 82.035

Kako nema iznosa ukupnog duga na tim listama, on se može procjenom izračunati i iznosi oko 300 milijardi kuna. Taj iznos nenaplaćenog poreza upravo je jednak iznosu javnog duga RH od 300 milijardi kn. U 4 godine od 2011.- 2015. Vlada Zorana Milanovića enormno je povećala broj stečajnih poduzeća (113.656) sa lošim stečajnim i predstečajnim zakonima, neučinkovitim državnim službama, te dozvolila da proračun ostane bez 300 milijardi kn poreza, s kojima se mogao otplatiti javni dug.

Prema podacima Fine iz 2014 (jer novijih nema) Hrvatska ima u vlasništvu 1420 javnih poduzeća, od toga 831 u potpunom, 191 u pretežitom i 539 u djelomičnom vlasništvu. Broj zaposlenih je narastao do 255.000, a podataka o njihovom poslovanju nema ni u jednom izvještaju ministarstava.

Jedino sam u računu financiranja proračuna vidjela da država otplaćuje kredite nekih javnih ali i nekih izvan javnog sektora poduzeća. Došla sam do zaključka da je u dosta stečajeva i predstečajnih nagodbi vjerovnik državno poduzeće, pa su tako oštećena državna poduzeća otpisom duga. Isto su kao vjerovnici oštećena i privatna poduzeća, te onda i ona brzo odlaze u stečaj. Tako se sve više i više povećava broj stečajeva. Kod ovolikog broja stečajeva uopće se ne nazire kad će se ti stečajevi okončati i tko će ih riješiti. Državni proračun će puniti sve manje i manje poduzeća i ljudi.

Također je sve nerealnije očekivati što više prolazi vrijeme da će se naplatiti porez od poreznih dužnika zbog neodgovornog i neučinkovitog rada porezne uprave. Nevjerojatno je da je Vlada Zorana Milanovića sa mnogobrojnim zaposlenim u državnim službama i suvremenom obradom podataka dozvolila da dođe do tako velikog broja nenaplaćenih poreza poreznih obveznika i 113.656 stečajeva. Osim toga takvo popuštanje manjem broju neodgovornih dužnika (82.035) potiče ostale da i oni ne moraju plaćati porez, pa ubrzo neće imati tko puniti proračun.

Takav stav prema odgovornosti prema punjenju proračuna je krimalno djelo i trebali bi za njega kazneno odgovarati, umjesto da se promoviraju u svim medijima u borbi za vlast i propast RH.
Primjer kako radi pravosuđe u RH je primjer jedne predstečajne nagodbe (DIP Spačva) od 2501 dosada riješenih.

Zoran Milanović smijenio je bivšeg ministra financija Slavka Linića 6. svibnja 2014. zbog slučaja Spačva. Prije toga, sukobili su se zbog Linićeva pomoćnika Branka Šegona. Zemljište tvrtke Spačva koje je Slavka Linića stajalo ministarske fotelje, država je dala na prodaju, i to za skromnih 2,9 milijuna kuna. Zanemarivo malo, obzirom da je Linić u predstečajnoj nagodbi Spačve prihvatio zemljište kako bi se tvrtki oprostilo 33 milijuna kuna duga.

Milanović reče: “Predstečajne nagodbe su diskrecijski postupak i moraju biti besprijekorne bez ikakve sumnje. Država se ne može oštećivati i tu se ne može govoriti o očuvanju radnih mjesta”.

Neodgovorno ponašanje SDP-ovog predsjednika, jer nema diskrecijskog postupka kad se opraštaju dugovi prema dobavljačima i državi, jer su porezi i doprinosi novac naroda a ne predmet ičijeg diskrecijskog postupka. Besprijekorne i bez sumnje nisu od prvog dana, baš posve suprotno. Oštećeni su svi osim dužnika, zaštićena je jedino njegova imovina i on sam od progona. Svi drugi plaćaju vrlo visoku cijenu.

Nakon prijave USKOK-u za stečajnu nagodbu DIP Spačva naše pravosuđe ignorira sve činjenice i dokaze o nastaloj šteti i donosi sljedeće priopćenje:

Na temelju rezultata provedenog kriminalističkog istraživanja i analizom prikupljene dokumentacije, utvrđeno je kako u postupanju ministra financija Slavka Linića, a niti drugih osoba koje su sudjelovale u postupku sklapanja predstečajne nagodbe, nisu ostvarena obilježja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, niti je provedbom postupka navedene predstečajne nagodbe oštećen proračun Republike Hrvatske.

Po podacima DZS na kraju 2015. godine u Hrvatskoj je bilo je 1.335.247 umirovljenika, dok je broj zaposlenih u pravnim osobama bio 1.339.293 od toga u proizvodnim 647.530 (prerađivačka industrija 199.153, trgovina 176.711, građevinarstvo 68.636, obrt i sl. profesije 183.212, zaposlenih osig. poljoprivrednika 20.818). U javnim poduzećima je zaposleno 182.477, te u javnim službama 305.256.

Iz podataka se vidi da 647.500 zaposlenih u proizvodnji od toga samo 20.818 poljoprivrednika pune proračun RH. Jasno je da toliku glomaznu državnu administraciju od 500 tisuća državnih službenika ne može namiriti tako mali broj poreznih obveznika izvan državnog aparata, a najžalosnije je da imamo samo 20.818 poljoprivrednika. Tu je također zakazala Vlada Zorana Milanovića i ministar Jakovina koji sredstva EU od 100 miliona eura nije dodijelio poljoprivredi, što su iz Vijeća Europe upozorili RH o neadekvatnom korištenju tih sredstava, ali do hrvatskih građana su slabo doprle takve informacije.

Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), na kraju prošle godine u evidenciji nezaposlenih bilo je prijavljeno 285.468 osoba.

Također ima i preko 300.000 blokiranih građana, kojih je dio među nezaposlenima, a ima ih među slabije plaćenim zaposlenicima u privatnim poduzećima koja od silnih nameta skupe države nemogu bolje platiti zaposlenike.

Sve to ukazuje da bi nas još jedan mandat SDP vlade i Sabora RH odvelo u nepovratnu propast.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr