Capak: ‘Nažalost nemamo moderna sredstva kojima bi se mogli boriti protiv ove bolesti’

Foto: snimka zaslona

Počelo je postupno otključavanje gospodarskih aktivnosti. Život će nam se polako vraćati, ali ne baš u normalu, jer ćemo se na svakom koraku morati pridržavati strogih epidemioloških mjera.

Mnogi pružatelji usluga iskazuju nezadovoljstvo jer smatraju da im se zbog njih neće isplatiti poslovati. Jesu li pravila razumljiva, logična i hoće li ih biti moguće poštovati? Jesu li dosad donesena dva vladina paketa mjera za pomoć gospodarstvu ispunila cilj? Što bi trebalo biti u fokusu trećeg paketa?

U HRT-ovom Otvorenom gostovali su Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore i Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Capak je istaknuo da imamo jako dobre rezultate.

– ECDC je objavio izvješće s prognozama. Moram reći da je situacija kod nas jako povoljna i imamo jako dobre rezultate. Pripremili smo se za najgore, imamo jako velike rezerve. Time smo si stvorili kredit da možemo ići u i izlaznu strategiju i možemo popuštati mjere. U slučaju da dođe do pogoršanja, mi se uvijek možemo vratiti na staro.

Ranogajac je rekao da je Vlada zaštitila obrtnike.

– Oko 600 obrta od 12 tisuća ih nije otvorilo. Npr. elektromaterijali koji nisu uspjeli ispuniti uvjete ili cvjećari jer nema sprovoda ni vjenčanja. Očekujemo da će biti posla.

Majetić je rekao da bi bilo dobro da napravimo ovu emisiju za dva tjedna da vidimo rezultate.

– Tek je prvi dan. Neki nisu otvorili jer imaju previše šute zbog potresa ispred dućana. Svi žele otvoriti i raditi. Bit će tu puno ograničenja. Svi će vidjeti koliko je isplativo. Moramo se koncentrirati na one koji nisu otvorili jer nema potražnje ili zbog zabrana stožera.

Horvat je iznio ključne činjenice.

– U Njemačkoj, Austriji, Švedskoj kompariramo Hrvatsku koja ima puno manje zaraženih i umrlih i spriječili smo ulaz virusa u staračke domove. Mjere su efikasne i to je ključ. Vladina je odluka ide se u otpuštanje mjera. Kroz tri tjedna ćemo pratiti situaciju. Vidjet ćemo staje li se s nečim ili počinje. Vjerovat ćemo preporukama epidemiologa.

– Dobili smo bitku sa sa zdravljem. Sad idemo u bitku za ekonomiju, istaknuo je Majetić.

Ranogajac je istaknuo da je zdravlje je na prvom mjestu.

– Svatko mora sebi izračunati je li mu isplativo otvoriti. Između ostalog postoji i dodatni trošak za maske i dezificijense. Mislim da ćemo tek za 8 do 10 dana dobiti pravu sliku. Preko fiskalizacije ćemo vrlo brzo vidjeti pravo stanje stvari. Još jedna zabrinutost je to što se vrtići i škole otvaraju tek 11. svibnja pa je velika većina roditelja ostala kod kuće.

Horvat je rekao da su političke odluke donesene.

– Slijede poslovne odluke. To ćemo brzo vidjeti kakve će biti. Nitko od nas u nečije ime ne može donijeti odluke hoće li netko otvoriti.

Capak je rekao da je jedna od ključnih elemenata širenja ove bolesti socijalni kontakt.

– I nažalost nemamo moderna sredstva kojima bi se mogli boriti protiv ove bolesti nego se moramo boriti mjerama karantene i distanciranja iz 19. stoljeća. Nažalost drugih načina nema. Mislim da je moguće organizirati se i pridržavati mjera. Na svakom javnom vozilu su upute kako se treba ponašati. Očekujemo od građana da se pridržavaju mjera. Jedna od ključnih mjera za otvaranje gospodarstva je bio javni prijevoz, kako bi ljudi mogli na posao. I mi smo je odlučili dopustiti pod ovim strogim epidemiološkim okvirom. Očekujemo od građana da će razumijeti tu mjeru i da će je provoditi.

Ranogajec smatra da se zbog dodatnog troška dezinfekcije neće povećavati cijene usluga. Ne slaže se s nekim mjerama poput ograničenog broja košarica u trgovinama kako se one ne bi prenosile iz ruke u ruku.

– Mislim da je logičnije da je 20 košarica u opticaju i da druga grupa kupaca uzme drugih 20 i ne dolazi do kontakta.

Capak je rekao da su košarice u trgovinama smanjene kako bi se ograničio broj kupaca.

– Ako ljudi to nisu razumjeli i napravili su nešto drugo to je drugi problem. Što se tiče isprobavanja tekstila u pojedinim trgovinama, ne možete očekivati od kriznog stožera i epidemiologa da će predvidjeti svaku situaciju u nekoj gospodarskoj aktivnosti. Mi se naprosto time ne bavimo. Mi smo propisali mjeru da se ne prodaje tekstil. Ako ju netko nije poslušao to je trebala riješiti neka inspekcija.

Što se tiče preporuka za frizere, kozmetičare i pedikere i druge kod kojih postoji bliski kontakt, mi smo napravili “draft” koji je danas bio u raspravi među nama, a sutra ćemo ga pustiti u raspravu kako bi obrtnici imali priliku dati svoje primjedbe. Ja se nadam da će se neki kompromis između toga naći. Svi se moramo naučiti na novo normalno i suživot s koronavirusom.

Majetiću je drago da Capak komunicira s poduzetnicima.

– Kako bi mogli dati povratnu informaciju što je po nama moguće, nemoguće, logično, nelogično. Ono što zaboravljamo je da uz otvaranje trgovina i obrta, ostaje i dalje taj trošak poslovanja. U tom smjeru moramo nastaviti s mjerama. Zaustavili smo se na drugom valu mjera. To je i dalje smanjivanje troška poslovanja kako bi poslodavcima omogućili da krenu u svoj početak. Čekamo i dalje da se riješi pitanje parafiskalnih nameta, pitanje komunalnih naknada. Mi moramo razmišljati o mjerama kako da poslodavci budu uspješni, efikasni i na kraju krajeva profitabilni. Govorimo o dugoročnim mjerama, ne tromjesečnim.

Upitan da komentira zabranu rada nedjeljom i je li ta odluka stožera ispolitizirana, Capak je rekao da u odlukama stožera jasno stoji: do daljnjega.

– Vladinu odluku da se ide u otpuštanje mjera u tri koraka prepustili smo struci. Ključno je spriječiti transmisiju. Ne budimo sad opet oni Hrvati koji se uvijek srame onoga što naprave dobro. Napravili smo vrhunski posao. Brojke to dokazuju. Budimo na to ponosni. I sada mudro i inteligentno.

Jedan od ključna tri faktora je mobilnost. Ako će ljudi puno izlaziti i hodati po dućanima to će biti nepovoljno. Produžili smo radno vrijeme jer su resorni ministri razradili mjere koje će imati najveći gospodarski utjecaj uz najmanji epidemiološki rizik.

Majetić smatra da se o radu nedjeljom treba razgovarati i inače, a sada kad je vrijeme korone smatra da još treba razgovarati s epidemiolozima.

– Pokazalo se da neke ne prehrambene trgovine imaju najveći promet nedjeljom jer tada ljudi imaju dovoljno vremena za razgledavanje. Važno je da ne rade uvijek isti radnici, ali i da se omogući mladim ljudima koji žele više zaraditi jer se taj rad treba više plaćati. To bi bila jedna dobra mjera za rast gospodarstva.

Horvat je rekao da vjeruje Capaku da je rad nedjeljom bio najveća transmisijska prijetnja. A priča oko regulacije rada nedjeljom bit će predmet rasprave kad se uspješno obranimo od prijetnje zvane koronavirus.

Capak je ponovio da se odlučilo za zabranu rada nedjeljom kako bi se smanjila mobilnost jer su preko tjedna uvedene dvije smjene naspram prijašnje jedne.

– Naravno da stožer može tu odluku ponovno razmotriti ako je to toliko gospodarski bitno, što ja ne znam i dopustite mi da ne znam.

Horvat je rekao da je ispod radara prošla činjenica da je 2019. završila kao godina proračunskog suficita.

– Bez obzira na koronavirus za nas 2020. nije stala i već od sljedeće sjednice idemo dalje s mjerama koje smo planirali prije pandemije.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT