Broj pripadnika srpske manjine u Vukovaru pao je ispod 30 posto i sasvim je jasno da se nešto mora promijeniti. Po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina one imaju pravo na službenu upotrebu svog jezika i pisma u jedinicama lokalne samouprave u kojima čine više od trećine stanovnika. Iako Ustavni zakon kaže jedno, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović tvrdi drugo.
Što kažu Ustav i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina?
“U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.
U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom”, stoji u članku 12. Ustava RH.
“Članak 12.
(1) Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice”, piše u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.
Stručnjak za ustavno pravo Mato Palić potvrdio je da se dvojezične ploče moraju maknuti: “Odredba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz članka 12. st. 1 kaže se se pravo na ravnopravnu uporabu uporabu jezika i pisma ostvaruje ukoliko pripadnici nacionalnih manjina čine najmanje 1/3 stanovnika. To znači da se sve dvojezične/dvopismene ploče na ćirilici imaju ukloniti”.
> Što kaže stručnjak za ustavno pravo Mato Palić o padu broja Srba u Vukovaru ispod 30 posto?
> Penava za Narod.hr: Popis iz 2011. je netočan, u pitanju su lažni podaci i manipulacija kako bi se destabilizirao Vukovar
Što tvrdi Šeparović?
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović za 24sata komentirao je Popis stanovništva 2021., prema kojem je broj Srba u Vukovaru pao ispod 30 posto.
24sata: Mogu li vukovarske vlasti, nakon što je popis stanovništva 2021. pokazao da u gradu ne živi trećina Srba, ‘izbaciti’ ćirilicu iz uporabe?
Šeparović: Kad se radi o pravima manjina, običaj je da se stečena prava ne diraju. Mi još nismo zaprimili službene podatke i sve što bih dalje govorio o tome utjecao bih, odnosno prejudicirao bih buduću odluku.
24sata: Koja su sve manjinska prava stečena u Vukovaru?
Šeparović: Ustavni sud je za dvojezičnost u tom gradu napravio dosta. Zabranjen je referendum kojim se željelo izuzeti to mjesto od zajamčene dvojezičnosti, odnosno da se granica za uvođenje podigne na 50 posto stanovništva. Ukinuli smo odredbe vukovarskog statuta te odlučili da manjinci imaju pravo na upotrebu pisma i da materijale dobiju na ćirilici, na jeziku manjine. Ukinuli smo odredbe statuta i omogućili da svi imaju pravo od svih gradskih tijela dobiti sve isprave na svom jeziku i pismu.
24sata: Jesu li se ta prava mogla i proširiti?
Šeparović: Pitanje dvojezičnih tabli i drugih prava su, prema vukovarskom statutu, trebali razmatrati svakog listopada, odnosno je li dostignut stupanja suživota da se prava mogu širiti. U dva navrata je gradsko vijeće procijenilo da stupanj nije takav da bi se proširili. Vlada nije dostavila Ustavnom sudu podatke, a po tom pitanju nije surađivala ni srpska nacionalna manjina.
24sata: Je li vam o problematici manjinskih prava u Vukovaru ranije pisao vukovarski gradonačelnik?
Šeparović: Jedini koji je o problematici suživota i dizanju prava slao izvješća je gradonačelnik Ivan Penava. Pisao je kako je to moguće tek kad se razriješe svi ratni zločini. Njegove zaključke o tome nismo prihvaćali. Zbog svega toga, ali i nesuradnje Vlade i manjina, Ustavni sud nije imao objektive informacije o toj problematici.
Šepraroviću nije prvi put da djeluje politički
Ustavni sud, na čelu sa Šeparovićem, početkom veljače 2020. godine prekoračio je svoje ovlasti i donio kontroverznu odluku, u skladu s politikom premijera Andreja Plenkovića, kojom odbacuje zahtjeve za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu i ocijenio da je u skladu s Ustavom, ali je istovremeno naložio sudovima i drugim nadležnim tijelima da osporene zakonske odredbe (tko čini udomiteljsku obitelj) tumače “na način koji će svim osobama pod jednakim uvjetima omogućiti sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja, dakle, neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu”.
Ovom odlukom Ustavni sud narušio je trodiobu državne vlasti ignorirajući volju zakonodavca, preuzeo je ulogu Hrvatskog sabora i Vrhovnog suda, te bez javne rasprave nametnuo svjetonazorska stajališta protivna velikoj većini hrvatskog naroda.
Umjesto da je Zakon o udomiteljstvu, ako ga smatra protuustavnim, ukinuo i vratio u Sabor na ponovnu proceduru koja bi opet uključila javnu i znanstvenu raspravu – Ustavni je sud jednostavno na sebe preuzeo ulogu zakonodavca te samoinicijativno uvodi u hrvatski pravni sustav ‘pravo’ istospolnih partnera na zajedničko udomljavanje djeteta.
Prilikom glasovanja devet ustavnih sudaca bilo je za, a četiri protiv ove odluke. Dvoje je smatralo da nema diskriminacije, a dvoje su smatrali da treba Zakon poslati u Sabor. Ustavni suci koji odluku nisu podržali, objavili su svoja izdvojena mišljenja.
Izdvojena mišljenja obrazložili su suci Branko Brkić, Miroslav Šumanović, Rajko Mlinarić, a izdvojeno podupiruće mišljenje zajednički su napisali Lovorka Kušan i Goran Selanec.
Dr. Markić: ‘Ustavni sud je kao političko tijelo HDZ-a i SDP-a prekoračio ovlasti i donio štetnu odluku’
Predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić ocijenila je tada da je Ustavni sud “kao političko tijelo HDZ-a i SDP-a” prekoračio svoje ovlasti i donio odluku štetnu za djecu bez roditelja i za demokraciju u Hrvatskoj. Naglašava da zakone u Hrvatskoj donose saborski zastupnici koje su izabrali hrvatski birači te ističe da Ustavni sud nema mandat naroda niti demokratski legitimitet naložiti sudstvu i upravi da zakon tumače suprotno tome kako on glasi, odnosno kako su ga izglasali predstavnici građana.
Kako su izabrani suci Ustavnog suda?
Suce Ustavnog suda biraju zastupnici Hrvatskog sabora. Godine 2010. postrožen je uvjet za izbor sudaca Ustavnog suda: umjesto natpolovične većine glasova sada je potrebna dvotrećinska većina.
Ustavni suci trebali bi se birati iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora, ali dvotrećinska većina zahtjeva dogovor, uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ, a to znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
> Imate dojam da ste zadnjih mjesec dana izloženi LGBT propagandi? U pravu ste!
> Tko su Ivo Šegota i Mladen Kožić i koje udruge i stranke stoje iza njih?
> Tko su suci Ustavnog suda i što je zadaća ove institucije?
U lipnju 2016. na dužnost je stupilo desetero ustavnih sudaca, a još tri ustavna suca izabrana su odlukom Hrvatskog sabora 11. listopada 2017., među njima i predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović
Iz kvote HDZ-a i Mosta 2016. imenovani su Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić, a iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Andrej Abramović. Javnost ih, međutim, izuzmemo li one politički eksponirane među njima, poput Ingrid Antičević Marinović, Josipa Leke ili Davorina Mlakara, slabo poznaje.
Nakon godine dana izabrana su još tri suca, Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović, kao rezultat političke trgovine HDZ-a i SDP-a. Plenković je gurao Miroslava Šeparovića i Antuna Palarića ali SDP nije bio spreman pristati na podršku Palariću. HDZ je na kraju podržao SDP-ovog Matu Arlovića, kao što su, očito zbog Šeparovića, prihvatili Selaneca, kojeg je predložio SDP.
Mandat Ustavnog suca traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci. Ustavni sudac ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci – o čemu bi se moglo promišljati obzirom na to da je dio ustavnih sudaca dolazio upravo iz redova političkih stranaka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
