Provedba dvojih izbora, prijevremenih parlamentarnih i prijevremenih lokalnih, državu je lani stajala nešto manje od 110 milijuna kuna, navodi Državno izborno povjerenstvo (DIP) u utorak u Pregledu svoga rada za 2016. godinu, drugom dokumentu te vrste.
U odnosu na 2015., lani je bilo manje ‘izbornih aktivnosti’, pa je potrošeno i upola manje novca. Naime, u 2015. održani su četvori izbori – predsjednički, redovni parlamentarni, ‘manjinski’, to jest izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u općinama, gradovima i županijama, kao i prijevremeni lokalni (u 11 gradova i devet općina), a njihov je ukupni trošak premašio 205 milijuna kuna.
DIP-ovi pregledi dobrodošli su za usporedbu izbora iste vrste, konkretno parlamentarne. Nakon što je u lipnju ‘pala’ Vlada Tihomira Oreškovića, a Hrvatski sabor, redovno izabran u studenome 2015., se sam raspustio, birači su u rujnu ponovno izašli na birališta kako bi izabrali novi saborski saziv . U 11 izbornih jedinica nudilo im se 117 kandidacijskih lista (49 manje u odnosu na studeni), u XII. jedinici u kojoj osam zastupnika biraju nacionalne manjine bilo je 29 kandidata (u studenome 41).
Novi parlament u rujnu se birao u Hrvatskoj i u 50 država, u dvije više u odnosu na studeni. Izbore u rujnu prošle godine nadziralo je 11.770 promatrača, one u studenome gotovo 13.500 promatrača.
Rujanski izbori državu stajali 109,5 milijuna kuna
Prijevremeni rujanski izbori državu su stajali 109,5 milijuna kuna, bili su dakle 11,4 milijuna kuna ‘jeftiniji’ od redovnih u studenome, čiji je trošak premašio 120 milijuna kuna.
Za prijevremene je lokalne izbore ‘potrošeno’ 310 tisuća kuna. U tri grada (Vrgorcu, Novalji i Novoj Gradiški) te u deset općina (Matuljima, Ražancu, Kolanu, Kalniku, Ližnjanu, Cestici, Gvozdu, Murteru – Kornatima, Viljevu i Čemincu) održani su prijevremeni izbori koji su ukupno stajali oko 310.000 kuna. U 2015. godini prijevremeno se biralo u 11 gradova i devet općina, ukupni trošak bio je 717.000 kuna.
Osim izbora, u DIP-ovu fokusu bio je i redoviti godišnji nadzor financiranja političkih subjekata – 151 politička stranka (tri manje u odnosu na 2015.), šest nezavisnih saborskih zastupnika i 908 nezavisnih lokalnih vijećnika (11 više). Povjerenstvo je DORH-u dostavilo 114 obavijesti o povredi zakona koji uređuje financiranje (godinu prije195), a nadležnim tijelima poslalo je 58 prijedloga da obustave isplatu za redovito godišnje financiranje stranaka i nezavisnih vijećnika, upola manje u odnosu na godinu prije.
Prvi pregled godišnjeg rada, Državno izborno povjerenstvo objavio je lani. Iako ih zakon na to ne obvezuje, u DIP-u tumače kako to čine kako bi svoj rad učinili krajne transparentnim.
