Dr. Nikola Banić: Nepravilnosti oko provjere potpisa GI Narod odlučuje – postupak je bio selektivan

foto: fotomontaža (narod.hr)

U izvješću Ministarstva uprave o vjerodojstojnosti potpisa birača skupljanih za nedavne referendumske inicijative navodi se kako su neki od potpisa bili nečitki.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za nijedno od triju referendumskih pitanja nije navedeno koliko je potpisa nečitko, već su jednostavno svrstani u grupu potpisa s različitim nedostacima kojih je sveukupno bilo preko 30.000 za svako referendumsko pitanje. Je li nečitkih bilo 100, 2.000 ili 30.000 nije nigdje navedeno. Budući da je nečitkih potpisa potencijalno vrlo mnogo, možda čak i presudno, postavlja se pitanje jesu li ti navodno nečitki potpisi zaista nečitki u smislu da se baš nikako ne može ustanoviti tko se to potpisao ili htio potpisati ili su samo „nečitki“.

Za provjeru ovoga dovoljno je uzeti spomenuto izvješće i jedan primjer navodno nečitkog potpisa. Na 34. stranici (33. ako se gleda dno stranice) tog dokumenta nalazi se slika s primjerom potpisne liste na kojoj kako se navodi pojedini potpisi nisu čitki. Tako je u jednom redu prikazano da je u jedan red u polje za ime i prezime upisano ime Sergio, prezime je skriveno, vidljive su prve tri znamenke OIB-a i one su 036, vidljiva je i zadnja znamenka OIB-a i ona je 7, ostale znamenke su skrivene, a na temelju samog potpisa se može zaključiti da prezime započinje na P. Ako se dodatno pogleda neskriveni dio OIB-a, vidi se da je dio četvrte znamenke nije skriven i da je njezina vrijednost vrlo vjerojatno 5. Je li na temelju tih podataka moguće jednoznačno odrediti o kome se radi? Naravno da jest. Ako se zanemari pretpostavka da je četvrta znamenka OIB-a možda 5 i da se radi o izvjesnom Sergiju P. s OIB-om koji počinje na 036, onda ovisno o tome što se točno uzima u obzir postoji otprilike 415 takvih osoba. Ako se uzme u obzir i da je četvrta znamenka vrlo vjerojatno iznosi 5, onda je takvih osoba oko 47 i to su poredani uzlazno po cijelom OIB-u SERGIO P., BOGDAN V., MIŠKO Č., DARIA S., SAVO P., MARIJA P., RANKO Š., PREDRAG S., IVANKA J., BOŽICA G., ZUMRETA H., DANIELA G., BORIS V., DAVOR V., IVO Č., ADELA R., EDUARD P., ZORAN B., TOMO S., ANTO V., JASMINKA M., MIRELA G., ANITA K., MAŠA B., JAKOV R., MARINA K., MARIJA R., GABRIELA B., ROBERT D., PETRA Š., NIKOLINA B., JURICA P., ANICA B., MARTINA K., MARTA I., STJEPAN J., IVICA U., MARINKO V., EMANUEL V., IVAN M., SLAVICA B., IVE Č., ORIJANO M., IVANKA M., VELIBOR R., MATIAS B. i DOMAGOJ O. Od svih njih samo je jedan Sergio P., štoviše samo je jedan Sergio uopće, a isto vrijedi i ako se gleda sve 415 prvotno spomenute osobe. Znači na temelju danih podataka je lako bilo moguće jedinstveno odrediti osobu.

Osim ovakvih stvarnih slučajeva, ima smisla bolje pogledati i neke zanimljive potencijalne slučajeve. Prilikom uvida je za vrijeme razgovora s povjerenstvom jedna od djelatnica APIS-a navela slikoviti primjer o tome koji se otprilike svodi na pitanje što bi se trebalo napraviti da je netko došao i stavio kao svoj OIB 123456 i da je ostatak vjerojatno nečitak – što sad činiti kad već postoji vjerojatno mnogo takvih osoba? Ako se uzmu u obzir statistička svojstva OIB-a i Eurostatova procjena broja stanovništva Hrvatske, može se zaključiti da bi zapravo u prosjeku samo 2.4 osobe trebale imati takav OIB. U stvarnosti se radi o barem tri osobe i to su uzlazno sortirano po OIB-u ALEKSANDRA B., MIHAEL B. i KARLO M. Znači čak da je u spomenutom slučaju moguće pročitati samo osobno ime ili samo njegovo prvo slovo te samo spomenuti početak OIB-a, opet bi bila moguća jednoznačna identifikacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nema želje za referendumom

Očito znači nije problem odrediti o kome se točno radi i čija je to volja da se referendum provede, pitanje je samo želi li se to. Dodatan problem je i to što navodno nečitki potpisi ovdje nisu jedini očito rješiv problem. Naime, ako je netko tko se zove Dragutin pod ime upisao Drago, takav potpis prema riječima predstavnika povjerenstva ne može biti priznat. S druge strane na pravnoj elektroničkoj usluzi e-Oglasna koja sadrži elektroničke oglase vezane za sudske predmete u Hrvatskoj se osim pogrešnih OIB-a, primjerice samo s 10 umjesto s 11 znamenki, često mogu naći i osobna imena koja su različita od onih u drugim elektroničkim uslugama. Primjerice, za izvjesnu Eti-Lukreciju I. navedenu na e-Oglasnoj ploči se prilikom javno dostupnog uvida u sustav PDV-a nailazi na osobu pod imenom Eti I.

To je znači različito osobno ime, ali je očito da se radi o istoj osobi. Spomenuti oglas više nije dostupan, ali je arhiviran i po potrebi ga se uvijek može pokazati. Ovdje to nije učinjeno radi zaštite osobnih podataka. Znači državnim ustanovama kojima je posao točno navoditi podatke i koje za to imaju dostupne višestruke resurse je dozvoljeno raditi ovakve stvari, ali nije građanima koji su potpise davali često u nepovoljnim uvjetima na cesti. To je blago rečeno na neki način vrlo nepravedno i nekorektno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako se ovaj drugi problem drukčijih oblika još nekako i može shvatiti izrazito rigoroznim i selektivno korištenim pravilima, kako protumačiti da je nešto nečitko i da se navodno ne može identificirati? Prema navodima povjerenstva s uvodnog sastanka za uvide u potpise GI Istina o Istanbulskoj je tijekom razgovora jedan od članova povjerenstva je protumačio kako su potpisi bili proglašavani nečitkima. Ako su ime i prezime u nekom redu provjeravatelju bili nečitki, onda je jedan od provjeravatelja na temelju OIB-a odmah saznao koje ime i prezime bi trebali pisati, pozvalo se nekoliko drugih provjeravatelja kojima ta informacija nije bila dana i zatim ih se pitalo znaju li pročitati napisano ime i prezime. Ako ih se našlo dovoljno koji su ga znali točno pročitati što god to značilo, onda bi potpis ipak bio proglašen valjanim. Ovaj proces je mogao biti vrlo subjektivan i, ako se odbaci namjeru, ovisiti o pismenosti pojedinih provjeravatelja što je vrlo lako moguće vidjeti i na primjeru gospodina Zrna kojemu su za dva referendumska pitanja potpisi uvaženi, ali isti njegov potpis nije uvažen za jedno od referendumskih pitanja. I što sad? Za pokazati da se ovakav postupak može koristiti vrlo selektivno, možda i s namjerom smanjenja broja valjanih potpisa, dovoljno je pokazati selektivnost samog povjerenstva.

Na primjeru osobe po imenu Sergio P. pokazano je kako uopće nije problem utvrditi identitet na temelju čak i samo dijela OIB-a i minimalnih podataka o imenu i prezimenu. I povjerenstvo je to moglo učiniti u slučaju navodno nečitkih potpisa i to se najlakše moglo dokazati tako da ih se „natjera“ da to i sami učine. U današnje vrijeme bi se nešto ovakvo moglo svrstati u socijalni inženjering. Već prvog dana se moglo vidjeti da se pojedine članove povjerenstva može relativno lako razdražiti i da se potom kod njih javlja želja da nekog verbalno „poklope“ što se lako može iskoristiti. S informacijama od prvog dana uvida kad je bila prisutna GI Istina o Istanbulskoj moglo se sljedeći dan dati pravilno oblikovanu priliku za „poklopiti“ i to bilo odmah bilo kasnije.

Tako je za jedan primjer nečitkog potpisa iz izvješća ministarstva dr. Kanački, predstavnica GI Narod odlučuje, istaknula da ona jasno iščitava ime „Anamarija“. Moglo se reći i Anica ili Armin, bitno da bude različito od onoga što piše. Povjerenstvo očito nije odoljelo želji da „poklopi“ pa je u zapisniku o sastanku napisano da se kod spomenutog nečitkog potpisa radi o izvjesnom Andriji, a kao objašnjenje je navedeno da se OIB koji u izvješću nije prikazan odnosi na osobu po imenu Andrija. Ako su ovdje mogli pročitati Andriju, zašto nisu mogli prepoznati Zrno? Je li i ovdje bilo pozivano nekoliko ljudi da pokuša pročitati potpis nakon čega ih je nekoliko uspjelo pročitati da piše Andrija? Ako jest, zašto onda taj potpis nije priznat? Ako nije, onda se očito koristila praktičnija metoda provjere odgovara li im poznato za dani OIB i napisanom imenu, ali onda se postavlja pitanje zašto se takav pristup nije koristio kod svi potpisa? Očito su za Andriju i gospodina Zrnu korištena drukčija pravila. Osim dokaza o očitom korištenju dvostrukih kriterija, uspjelo se saznati i koji informacijski sustav APIS koristi za pohranu podataka, koja su tehnička ograničenja tog sustava, (ne)poznavanje prirode i statističkih svojstava podataka s kojima se radi te još neke druge informacije koje je možda bolje ne navoditi ovdje, a nije ni potrebno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukratko, ne samo da se jednostavno i pouzdano može dokazati da je cijeli postupak oko provjere potpisa bio selektivan i da su se mnogi navodni problemi mogli riješiti, već je jasno pokazano i to da je povjerenstvo zaista i bilo sposobno provesti ta rješenja da im se pokazalo potrebnim kao što je ovdje učinjeno. Treba naglasiti i da ovdje glavni krivac nisu APIS ili povjerenstvo. Naime, na početku svakog sastanka je povjerenstvo reklo da je uvid omogućen „odlukom Vlade“ jednako kao što i revizija nije omogućena pa u Vladi ima smisla tražiti glavnog krivca za sve ovdje spomenute i opisane probleme.

Ima li još dokaza o nepravilnostima? Naravno da ima, ali više o tome u nekom drugom prilikom.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.