Čak 60 posto liječnika u dobi do 40 godina starosti intenzivno razmišlja o odlasku iz Hrvatske, više od 90 posto njih smatra da su u podređenom položaju u odnosu na kolege iz EU-a, a tek bi svaki deseti odbio ponudu za posao u inozemstvu, pokazuje anketa koja je provedena na 1496 članova Hrvatske liječničke komore (HLK).
Više od 1000 liječnika prikupilo dokumentaciju za odlazak iz Hrvatske
Anketu je zbog sve većeg nedostatka liječnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu provelo Povjerenstvo za mlade liječnike HLK-a, a alarmantnu situaciju potvrđuje i podatak HLK-a da je više od 1000 liječnika već prikupilo svu potrebnu dokumentaciju za odlazak iz Hrvatske.
“Razlog iznimno visoke spremnosti mladih liječnika na odlazak leži u činjenici da njih 77 posto svoj profesionalni status i razvoj karijere u Hrvatskoj u budućnosti vide kao nepromijenjen ili lošiji. Bez konkretnih mjera, bit će sve teže zadržati liječnike”, ističe predsjednik HLK-a Trpimir Goluža.
Kao najčešće razloge odlaska liječnici navode bolje uvjete rada, plaću, uređenost zdravstvenog sustava, te veće mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja, što pokazuje nezadovoljstvo cjelokupnim stanjem hrvatskog zdravstvenog sustava. Osim toga, dvije trećine anketiranih smatra da u sustavu ima mnogo primjera nepotizma i političke podobnosti.
Liječnici protiv “robovlasničkih ugovora”
Anketa je također pokazala da od ukupnog broja specijalista ulogom mentora nije zadovoljno 57 posto, a tek 7 posto njih smatra da je tijekom specijalizacije najviše znanja i vještina steklo od mentora. Moguće je da dio mentora svoj posao obavlja s visokom odgovornošću i predanošću, a da je većini mentora edukacija specijalizanata ipak na drugom mjestu, navodi HLK.
U komentarima ankete mnogi liječnici su istaknuli nužnost ukidanja “robovlasničkih ugovora”, povećanje transparentnosti sustava, odabir kandidata za specijalističko usavršavanje prema kompetencijama, a ne podobnosti, poboljšanje edukacije, stručno usavršavanje izvan Hrvatske, rad pod nadzorom mentora, manju opterećenost administracijom i više vremena za rad s pacijentima.
Također žele poboljšanje financijskih uvjeta, smanjenje i plaćanje prekovremenih sati, povoljnije kreditiranje, nagrade za rad i znanje.
Rezultati ankete mogli bi pomoći Ministarstvu zdravlja i nadležnim institucijama u strategiji i planiranju boljeg statusa i uvjeta rada mladih liječnika za njihov ostanak u Hrvatskoj, poručuje HLK.
