HNS-ova reforma obrazovanja: Što se sprema učenicima u strukovnim školama?

Foto: Thinkstock

Oko 100 tisuća učenika, dvije trećine svih srednjoškolaca u Hrvatskoj, pohađa 300 strukovnih škola. Strukovno obrazovanje završilo je 75 posto stanovnika Hrvatske. HNS-ova ministrica znanosti Blaženka Divjak krenula je s reformom i u tom sektoru.

> Skandalozna pozadina kurikulne reforme

Uoči drugog čitanja u Saboru Hrvatska gospodarska komora izrazila je nezadovoljstvo jer nije uvažen njezin prijedlog da među osnivačima centara kompetentnosti u kojima će se provoditi strukovno obrazovanje budu i strukovne komore, odnosno privatni poduzetnici, navodi Tportal.

> Ministrica Divjak zahvalila HNS-u na političkoj potpori da proces reforme strukovnog obrazovanja ide brzo

Ministarstvo predviđa da će same škole – iz svake županije i Grada Zagreba po jedna, o čemu će odlučivati lokalne vlasti – prerasti u centre kompetentnosti, a poslodavci će biti aktivno uključeni u njihov rad kao mentori.

> Hoće li političkom trgovinom imenovana HNS-ova Blaženka Divjak uz Jokića vratiti i Budaka?

U HGK-u smatraju da zakonski prijedlog nije u skladu s programom Vlade koji najavljuje uvođenje dualnog obrazovanja, što podrazumijeva nastavu u učionici i u stvarnom radnom okruženju. U zemljama koje su odavno uskladile strukovno obrazovanje s tržištem rada i diče se niskim stopama nezaposlenosti mladih, poput Njemačke, Austrije i Švicarske, učenici daleko više vremena provode u radionicama.

> (VIDEO) Strukovna zanimanja su postala zapostavljena u Hrvatskoj, mladima je potreban poticaj

“Ovim izmjenama omogućit će se zadržavanje postojećeg stanja te će se jedan oblik dualnog obrazovanja zadržati samo u programima za vezane obrte dok za ostale programe neće postojati”, navodi HGK u javnom savjetovanju.

“Ovo je kurikularna reforma u strukovnome obrazovanju i direktno se prelijeva na gospodarstvo”, poručila je ministrica Blaženka Divjak.

Na upit zašto bi ova reforma, za razliku od niza drugih, prošla, u Ministarstvu odgovaraju da ne vide niti jednu ozbiljnu političku opciju koja bi zaustavila modernizaciju strukovnog obrazovanja.

“Nema razloga da se ovaj plan ne provede. Ne sumnjam u političku podršku, a i nikad nismo imali ovoliko novca na raspolaganju”, odgovorila je ministrica.

Za reformu strukovnog obrazovanja zadužen je Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, koji je prošle godine bio jedan od sudionika prvog održanog ‘prosvjeda za kurikulnu reformu’.

“Škole nam moraju biti seksi. Ne na vulgaran način, nego u smislu privlačnosti učenicima, roditeljima, gospodarstvenicima”, opisao je tim riječima prošli tjedan Prskalo novinarima nužnost modernizacije strukovnog obrazovanja.

> Evo kako je formirana Jokićeva ekspertna radna skupina – koju podržava i za koju je prosvjedovala HNS-ova ministrica

Prskalo objašnjava da se na nacionalnoj razini prvo moraju promijeniti zastarjeli nastavni planovi i oprema, potom se moraju educirati nastavnici i ravnatelji kao ključan faktor u provedbi reforme te uspostaviti centre kompetentnosti kako bi učenici postali ponosni, sposobni i vrijedni sudionici tržišta rada, osiguravajući ujedno stabilnost mirovinskog sustava. U posljednja četiri mjeseca obišao je 80-ak strukovnih škola u Hrvatskoj, a posjetio je i centre kompetentnosti u Njemačkoj.

> Dr. Sanja Bilač: Školstvo oteto narodu i predano u ruke dvojcu Divjak-Jokić

“Mislim da u ovom trenutku za takve centre u Hrvatskoj još nismo spremni, ali moguće je da ćemo biti vrlo skoro, već za nekoliko godina. Za početak, cilj nam je učiniti strukovno obrazovanje privlačnim, urediti i opremiti te škole, educirati nastavnike. Tom zanimanju treba vratiti čast, a to se daje i dobrim uvjetima rada, opremom i velikom pažnjom. Više od 70 posto učenika iz takvih škola zarađuje hrvatski BDP, moramo ih osnažiti i tako svima nama osigurati budućnost”, rekao je Prskalo za tportal.

Upitan kada će se ostvariti uvjeti da se učenici strukovnih škola za svoj rad u okviru nastave budu plaćeni, kako je to u Njemačkoj, u kojoj se škola ne može ni upisati bez unaprijed osiguranog poslodavca da se ne bi remetilo tržište rada, Prskalo odgovara da je radna snaga uistinu ključan segment svake tvrtke i poziva poslodavce da aktivno surađuju sa školama i uključe se u zajednički rad na svim zakonskim okvirima.

‘Ako gospodarstvenik ima učenika na radu u modelu dualnog obrazovanja, mora preuzeti obvezu da ga plati i prijavi. To je cijeli jedan sustav koji povlači za sobom ozbiljnije promjene i poslodavci na to moraju biti spremni. Postojeći nacrt zakona otvara mogućnost za dualno obrazovanje, imenovana je i radna skupina za razvoj modela i pripremu uvođenja dualnog obrazovanja u hrvatski sustav. Prijedlog modela mogao bi biti gotov već u siječnju, a zaživjeti u eksperimentalnoj provedbi mogao bi već iduće školske godine’, najavljuje Prskalo.

Ranogajec: Mi kao društvo za to nismo spremni

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, kaže da je u njemačkom dualnom sustavu strukovnog obrazovanja ugovor o naukovanju za naučnika ujedno ugovor o radu.

“To dijete zasniva radni odnos, no mi kao društvo za to nismo spremni. Želimo da to dijete, ukoliko je potrebno, prve godine bude isključivo u školi i nauči o zaštiti na radu, poznavanje materijala i opće predmete, a da u drugoj godini eventualno zasnuje radni odnos s nekim tko će ga trebati i tko će ga učiti da preuzme poslove kod njega”, naglašava Ranogajec, dodajući da praksa mora biti minimalno dva tjedna u komadu kako bi učenici vidjeli što će u stvarnom životu raditi u smislu konačnog proizvoda.

Prema njegovu sudu, Hrvatska dakle trenutno nije spremna na centre kompetentnosti po viziji gospodarstvenika, no ni prijedlog Ministarstva o uspostavi 21 centra kompetentnosti u Hrvatskoj ne ocjenjuje dobrim.

“Po mom mišljenju, bit će ih previše. Natječaj je najavljen za treći mjesec, vidjet ćemo kako će to proći, ali vrijeme nam izmiče. Ti centri moraju imati najsuvremeniju opremu, a iskreno se nadam da se u odlučivanju koje će to škole biti nećemo ‘duplati’. U Bavarskoj svaki centar pokriva nekoliko zanimanja i pritom se ne preklapaju. Osim toga, centri moraju biti u stanju primiti naučnike iz cijele Hrvatske, koji će tamo stizati u određenim modulima na doškolovanje”, kaže Ranogajec za Tportal, u nadi da će se izabrati škole s dovoljno okolnog zemljišta za širenje kapaciteta.

Pojašnjava da će, primjerice, biti potrebno izgraditi radionicu s 12 naučničkih mjesta za autoelektričare, što znači da će morati biti mjesta za 12 automobila.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Tportal