Kako je uopće moguće da stranke poput HNS-a, koje među hrvatskim biračima imaju vrlo malu potporu, postaju ključne sudionice političkoga života? Jer, “narodnjaci” danas čine prevagu koja odlučuje o opstanku HDZ-ove većine, a još jučer su u Kukuriku koaliciji držali neproporcionalno velik broj ministarstava.
Po najnovijem istraživanju CRO Demoskopa, HNS ima točno 3 posto potpore i time je peta stranka po snazi u Hrvatskoj. HNS dakle – oslanjajući se samo na vlastite snage – ne može prijeći izborni prag od 5 posto, i kao takav ovisi o predizbornim koalicijama, u koje je dosad redovito išao s SDP-om.
Čini se da velikim strankama odgovara zadržavanje aktualnog izbornog zakona po kojemu je to moguće, jer im omogućava vođenje političke trgovine sa strankama koje u Hrvatski sabor samostalno nikada ne bi mogle ući. S druge strane, takav izborni zakon odgovara i malim strankama poput HNS-a, jer ih stavlja u poziciju postavljanja uvjeta, pa i ucjenjivanja velikih stranaka.
(VIDEO) Kako je Šeks čestitao Grbinu na napadu na Referendum o izbornom sustavu
Potreba promjene izbornog sustava postala je važna tema u Hrvatskoj nakon što je građanska inicijativa U ime obitelji 2014. godine organizirala izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se u Ustav RH unijela načela glasovanja koja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.
Među točkama koje su se našle na popisu udruge U ime obitelji važno je mjesto zauzela upravo zabrana predizbornih koalicija. Ta bi mjera pokazala koliku podršku pojedina stranka ima među hrvatskim biračima, i svaka bi se stranka nakon izbora, s izborenim mandatima, mogla pridružiti bilo kojoj drugoj stranci u pokušaju formiranja većine.
Kakve je promjene izbornog zakona tražila UIO, a zaustavio SDP-ov ministar uprave?
Na taj bi način sve bilo transparentno, i slučaj HNS-a, koji je unaprijed dogovarao broj mjesta u Hrvatskom saboru i u Vladi, ne bi se mogao ponoviti. “HNS nikad ni ne bi bio u Saboru niti bi imao toliko mandata, da postoji zabrana predizbornog koaliranja”, rekao je u srijedu za Narod.hr Krešimir Planinić, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji.
Što je predložila udruga U ime obitelji?
Te 2014., u samo dva tjedna više od 380.000 birača izjasnilo se da želi promjenu kakvu predlaže građanska inicijativa U ime obitelji. Konkretno, radilo se o načelima za demokratizaciju izbornog sustava:
1.) mogućnost davanja tri preferencijska glasa bez cenzusa
2.) smanjenje izbornog praga s pet na tri posto
3.) biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača
4.) mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem
5.) ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama
6.) izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb
7.) prikupljanje minimalno 3000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te
8.) zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
Zašto Hrvatska treba promijeniti izborni sustav?
Upravo zahvaljujući toj građanskoj inicijativi imamo pravo jednog preferencijskog glasa, iako i dalje uz prag.
Građanska inicijativa U ime obitelji tražila je referendum o izborima te je za to prikupila više od 380 tisuća potpisa, što je iznosilo više od 10 posto biračkog tijela, no osporili su ga SDP-ov ministar Bauk i Ustavni sud RH tvrdeći da se za referendumsku inicijativu “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” trebalo osigurati 10 posto od 4,1 milijuna birača premda u Hrvatskoj prebivalište ima 3,5 milijuna punoljetnih osoba.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
