Nova zvijezda medija u Hrvatskoj uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja po mjeri je politike HDZ-ovog Andreja Plenkovića i njegovih koalicijskih partnera.
Umjesto dostojne proslave 25. obljetnice veličanstvene pobjede u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja medijski se prostor zagađuje tvrdnjama da je oslobodilačka akcija bila zločinačka ili pričama predstavnika srpske manjine kojim se zamagljuje činjenica da su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba, te da je operacijom 1995. vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije.
Umjesto da su u prvom planu hrvatski ratnici koji su sudjelovali u Domovinskom ratu i oni koji su nam podarili slobodu – u prvi plan guraju se predstavnici koji su u vrijeme okupacije Hrvatske bili uz ili na neprijateljskoj strani.
Odlaskom na mjesto potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava, SDSS-ov saborski zastupnik Boris Milošević ustupio je svoje mjesto u Saboru stranačkoj kolegici Anji Šimpragi, šibensko-kninskoj dožupanici.
Šira javnost o Anji Šimpragi, bivšoj šibensko-kninska dožupanici, imala je prilike čuti 2017. godine kada se na društvenim mrežama i televizijskoj emisiji Bujica pojavila fotografija na kojoj pozira s puškom s noćnom optikom. Anja Šimpraga Rašković pokušala je tada demantirati senzacionalnu fotografiju. “Ma kakav snajper! To je zračna puška koju je moj rođak kupio, a ja onda, kao pravi lovac, pozirala s njom. Samo sam se šalila“, tvrdila je tada.
> Dožupanica iz redova Srba na fotografiji s oružjem – snajper ili ne?
> Jezikoslovci i ustavni stručnjaci: u Saboru se treba govoriti hrvatskim jezikom
> Doc. dr. sc. Mato Palić o srpskome u Saboru: Prekršen je Ustav Republike Hrvatske
Sada se u Saboru pridružila svojoj stranačkoj kolegici Dragani Jeckov u kršenju hrvatskog Ustava, jer i Šimpraga u Hrvatskome saboru govori – srpskim jezikom.
Šimpraga je krajem srpnja govorila u Saboru o svom doživljaju Oluje, “kao djevojčice iz kolone“. Karolina Vidović Krišto, iz Domovinskog pokreta uložila je tom prilikom prigovor zbog srpskoga jezika u Hrvatskom saboru – ali na to je zaradila opomenu od HDZ-ovog Željka Reinera.
Šimpraga poučava Hrvate o Domovinskom ratu i velikosrpskoj agresiji
“Posljednjih dana svi pričaju o Oluji bez obzira jesu li proživjeli te ratne strahote ili su ih tek promatrali. Svake godine dijete progovori u meni, sjećanje djevojčice iz kolone”, ustvrdila je Anja Šimpraga, koja je u vrijeme operacije Oluja imala 8 godina.
Nabrajala je kako su nju i njenu obitelj htjeli na granici sa Srbijom poslati u Niš. Ona se navodno rasplakala, pa su njeni sunarodnjaci na granici ipak popustili i pustili ih u Beograd. U Knin se vratila 1999. godine.
“Danas, 25 godina poslije ova djevojčica iz kolone stoji pred vama. Imam samo jednu želju, gradimo društvo slobode, gradimo zajedničku budućnost”, ustvrdila je Šimpraga na stranome jeziku u Hrvatskom saboru.
Nakon Šimpraginog govora lijevo-liberalni mediji u Hrvatskoj natječu se u hvalospjevima, ocjenjuju ga povijesnim, a neki idu tako daleko da ju ističu kao “djevojčicom iz kolone“, zamjenujući njome jedan od simbola vukovarske kalvarije kada je uplakano lice djevojčice u plavom kaputiću obišlo svijet.
Kao da jedna tužna srpska priča, kojoj su uzrok upravo njezini pobunjeni i terorističkim djelima skloni sunarodnjaci, može zamijeniti tisuće hrvatskih tragičnih priča iz Domovinskog rata.
Za Telegram je govor povijesan, a njezine riječi prenose bez prijevoda na srpskome jeziku.
Nova TV objavila je razgovor s Plenkovićevom koalicijskom partnericom prikazujući ju kao “djevojčicu iz kolone”, ali i što ta “djevojčica” očekuje od Ante Gotovine, generala pobjedničke hrvatske vojske, u Kninu.
Taj su razgovor prenijeli Tportal i Index za koje je govor u Saboru također povijesni.
Šimpraga tvrdi da su njezini susjedi Hrvati i Srbi zadovoljni njezinim nastupom, a da se ne obazire na negativne komentare, te smatra da je na dobrom putu.
Nakon njezinog govora reagirali su brojni sudionici i svjedoci Domovinskog rata.
Među prvima se javila Danka Dražina, braniteljica koja je u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu sudjelovala s 20 godina, poručivši Anji Rašković Šimpraga “da umukne”.
Dr. sc. Trpimir Goluža, ginekolog i nekadašnji predsjednik Hrvatske liječničke komore koji je bio kandidat Mosta na parlamentarnim izborima podsjetio je Šimpragu da su joj djetinjstvo ukrali njezini sunarodnjaci, vodeći „hrvatski krajišnici”.
Zamjenica gradonačelnika Vukovara Ivana Mujkić otkrila je priču iz svog djetinjstva te poručila Šimpragi: “Pozdrav od trogodišnje djevojčice koju su okruživali tenkovi i četnici, a ne traktori”.
“Mala Anja narasla je i drži govor u Saboru, a to se ne može reći za 402 njezinih vršnjaka koji su ubijeni”, podsjetila je kolumnistica Nikolina Nakić.
Član Domovinskog pokreta Miroslava Škore i kandidat za zastupnika na prošlim parlamentarnim izborima, Robert Pauletić, komentirao je obilježavanje obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, a u statusu pod naslovom “Vrijedi li jedna srpska žrtva zaista tisuću hrvatskih” komentirao je i govor Anje Šimprage te objavu Borisa Miloševića.
Zahvaljujući snimci BBC-ja, uplakano lice male djevojčice obišlo je cijeli svijet. Željka Jurić bila je šestogodišnja djevojčica koja je u plavom kaputiću, pogleda zamućenog suzama, u apokaliptičnoj sceni koračala porušenim i spaljenim Vukovarom u koloni 19. studenoga 1991. godine. “Nismo čuli priču iz kolone u kojoj su djeca napuštala svoj grad zaobilazeći leševe ubijenih branitelja…”, poručila je Željka Jurić SDSS-ovoj zastupnici.
“Ime mi je Zrinka Kuna. Iz Baranje sam i moja priča je ista kao i priča tisuće djevojčice i dječaka čiji glas se nikada nije čuo (ispričavam se, nije ista, ali isto počinje, svaka naša priča isto počinje). Imamo na tisuće neispričanih priča za koje nikada nismo dobili priliku ispričati ih, govoriti. Trenutak kada je Anja stala pred saborsku govornicu je trenutak kad nam je svima uzela glas. Mi tu priliku nismo imali. Nismo imali priliku ispričati našu priču, nismo dobili pljesak i suosjećanje niti ovacije Hrvatskog sabora.”, naglasila je Baranjka Zrinka Kuna te poručila: “Ja nisam birala, kao ni vi, ali vaš narod je izabrao ukrasti djetinjstva, oskvrnuti mir i slobodu”.
Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Šimpragu je podsjetila da je velik broj Hrvata bio prisiljen napustiti svoj zavičaj u Vojvodini’. Osvrt su potpisali Mato Jurić, predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata i Ivana Andrić Penava, hrvatsko dijete koje je doživjelo 1990-e „s druge strane“ i napustilo zavičaj s kolonom u samo jednom smjeru bez mogućnosti povratka – za razliku od Anje Šimprage koja se 1999. već vratila u Knin.
Tragične dječje sudbine i prekinuta djetinjstva
U Domovinskom ratu ubijeno je oko 400, a ranjeno preko 1200 djece. “Začuđuje koliko javnost nije upoznata s osnovnim podatcima o ubijenoj djeci tijekom Domovinskog rata, ali i kako za tu temu nema prostora u nacionalnom povijesnom kurikulu”, istaknula je dr. sc. Vlatka Vukelić za Narod.hr.
“Žalosno je da su nam danas puna usta deklarativne zaštite svih mogućih zajednica koje trpe ikoje društvene nepravde, osvješćujemo probleme azilanata, manjinskih zajednica ili skupina, a svojoj ubijenoj djeci nismo u stanju posvetiti sat nastave u školama ili pola sata na raznim lokalnim svečanim sjednicama. To su djeca koja su ubijena uslijed agresije koju je Republika Hrvatska trpjela, jer je težila suverenosti, samostalnosti i demokraciji. Mi koji danas baštinimo Lijepu našu, moramo biti svjesni tih dječjih žrtava, jer je to neopoziva činjenica koja ukazuje na teško ostvarenje državne samostalnosti.”, upozorila je dr. sc. Vukelić.
Podsjetimo također, Republika Hrvatska, još uvijek traga više od tisuću neriješenih slučajeva iz Domovinskoga rata, pri čemu najveći broj žrtava, čine osobe s područja Vukovarsko-srijemske županije, nestale i nasilno odvedene s područja Grada Vukovara i prigradskih naselja te u pokušaju proboja iz neprijateljskog obruča u Vukovaru, među kojima je i neutvrđeni broj hrvatskih branitelja i civila izdvojenih na Veleprometu.
> Braniteljica Danka Dražina odgovorila SDSS-ovoj zastupnici Anji Šimpragi: ‘Anja, umukni!’
Tekst se nastavlja ispod oglasa
