Miliša o norijadi: Društvena i/ili maturalna ludijada

ludijada
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah, Narod.hr

Svake godine krajem svibnja maturanti slave kraj srednjoškolskog ciklusa. Proslava završetka školovanja je u sjevernoj Hrvatskoj prozvana “norijadom”. Godinama taj vid zabave maturanata promatram kao oblik “ludijade”, a sve manje kao (primjerenu i dostojanstvenu) proslavu zbog kraja jednog školskog razdoblja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svake godine mediji bilježe različite i sve ekstremnije vidove (auto)destrukcije: devastaciju javnih površina, autobusa, tramvaja, ustaljena je “zabava” gađanje brašnom, jajima, česta su privođenja u policijske postaje zbog sve izraženijeg remećenja javnog reda i mira, sve je veći broj hospitaliziranih zbog prekomjerenog konzumiranja različitih opijata…. Bizarnostima se ne vidi kraja.

>Miliša: Kako do željene radne motivacije i radne etike?

Slični trend se uočava na školskim eskurzijama, kada ni smrtna stradavanja više nisu iznimni slučajevi. Međutim, na norijadu ne treba gledati kao na “balkanski način obilježavanja dana maturanata” (kako je svojevremeno izjavio Vinko Filipović dok je bio predsjednik sindikata Preporod). Zašto? Prvo, postoje maturanti koji u tim danima djelima šire empatiju, volontirajući i donirajući. No, isto tako treba napomenuti da nisu samo maturanti s brdovitog Balkana ekscesnog ponašanja, jer posljednjih godina, na primjer u Norveškoj, koju gledamo kao obećanu zemlju, maturanti zadnje dane nastave slave (skupnim) spolnim odnosima i to na javnim mjestima.

>Zlatko Miliša: Masovna ubojstva, uloga medija i urušavanje autoriteta

Devijantna ponašanja mladih su društveni problem

Za kvalitetnu društvenu i pedagošku intervenciju nužno je znati kako nastaje asocijano ponašanje: FRUSTRACIJA + NAGON = AGRESIJA! Ovo je abeceda iz socijalne patologije! Mladi nisu izgubljena nego izigrana generacija. Ti koji to tvrde su u krivu kao i oni i oni koji misle da samo represivnim pristupom možemo riješiti sve izraženije devijacije mladih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve ekscesne situacije mladih nemali broj nastavnika i ravnatelja pripisuju izostankom kućnog odgoja. Roditelji lopticu odgovornosti prebacuju na školu, oporbeni političari na lokalnu ili državnu prosvjetnu vlast, Crkvu… I tako godinama svi se ponašaju po obrascu “brigo moja pređi na drugoga”.

Drugi se opet dodvoravaju mladima. Političari radi njihovih glasova, poduzetnici jer znaju da su mladi najbolji konzumenti, popustljivi nastavnici i bager roditelji da bi se mladima dodatno približili i zadobili veće povjerenje. No, istodobno, i više nego ikad, “mladi su odbačeni na sam rub društva” (J. Lesourne u knjizi Obrazovanje i društvo ).

>Miliša: Je li prijateljstvo (p)ostalo mit?

Ambivalentni položaj mladih vidi se u lažnom paternalizmu i sve izraženijoj (auto)destrukciji mladih. U Hrvatskoj se nisu zaustavili trendovi odlaska najboljih, nije se zaustavila disproporcija radnog mjesta i stručne spreme, preferiranje radnog staža na štetu kompetencija mladih, nezainteresiranost mladih za politiku i društveni angažman…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Besperspektivnost i frustracije se akumuliraju i bujaju

Kada se mladima uskraćuje izražavanje njihovih specifičnih interesa, potreba i preferencija dolazi do izljeva neželjenog ponašanja. Zato se upravo na mladima najplastičnije izražavaju društveni problemi. Kada se mladi marginaliziraju, tada izlaze na površinu najnegativnije pojavnosti. Kada prevladava percepcija mladih da predstavljaju marginaliziranu skupinu u društvu, tada su stvorene sve pretpostavke za razne oblike ispoljavanja njihova nezadovoljstva.

Onima koji se čude divljanju maturanata odgovaram pitanjem: Što smo dali mladima osim ulice? Ono što smo posijali, to dobivamo. Ludijada buja po istom scenariju gotovo u svim gradovima. Divljanje se godinama tretira i tolerira kao zabava, a između Norijade i devijantnog ponašanja se gubi razlika pa ja to zovem »ludorijadom«.To je logička posljedica danas dominantne bumerang generacije! Ulica je mjesto na kojem mladi izražavaju nebrigu socijalnih nojeva na vlasti.

Dakle, asocijalno ponašanje, dekadencija, (auto)destrukcija, agresivnost, diskriminacija najugoženijih, (samo)ubojstva … sve te pojave su reakcije mladih na dezorganiziranost društva po pitanju potreba, interesa i preferencija mlade generacije. To je ono što razara odgoj i zdravo tkivo društva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada će lijepi običaji postati matrica ponašanja za sve?

Postoje maturanti koji pokazuju volontirajanjem ili akcijama doniranja ljudima u potrebi.
Proslavu maturanata treba usmjeriti prema empatičnim inicijativama, a mediji, škola i politika tu imaju važnu ulogu. Ne pitamo se zašto je neki učenik dosljedan, empatičan, kreativan, pomažućeg ponašanja, a uočavamo nasilne ili problematičnog ponašanja. Logika je jednostavna: promjerimo “ploču” i učenike iz prve kategorije učinimo vidljivijima! Na svim područjima promovirajmo pozitivne primjere s empatičnošću, volontiranjem, solidarnosti, širenjem altruizma. Stvorimo poticajno okruženje takvim pristupom.

I dok se jedni utapaju u potocima alkohola, maturanti iz gimnazije Frane Petrića iz Cresa, (za razliku od svojih vršnjaka u drugim gradovima koji se posipaju tonama brašna ili gađaju jajima), već godinama posljednji dan školovanja bilježe humanitarnim akcijama. Učenici gimnazije Andrije Mohorovičića iz Rijeke zadnje dane nastave provedu u azilu za napuštene životinje, a njihovi kolege iz Graditeljsko-obrtničke škole iz istog grada pomagali su u uređivanju prihvatilišta za beskućnike. Više godina uzastopno više tisuće maturanata iz Osječko-baranjske županije se oprašta od srednjoškolskih klupa francuskim dvorskim plesom quadrillom… “Gladni” smo ovakvih primjera i vijesti! Zar ne?

Zaključno

Sociološka poruka iz naslova ovog teksta je više nego jasna: Maturalna ludijada je preslika društvene anatomije ljudske destruktivnosti, ili još preciznije: Norijada nije fenomen maturalaca nego je primjerenije konstatirati da su društva, pa i naše, u sveopćoj ludorijadi!

O autoru:

* Dr. sc. Zlatko Miliša, red. prof. u trajnom zvanju – istaknuti hrvatski pedagog, sociolog i društveni kroničar. Rođen je u Trogiru 1958. godine. Osnovnu školu završava u rodnom gradu, srednje obrazovanje u Splitu. Od prosinca 2012. redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a od 2018. izabran je u trajnom zvanju redovitog profesora. Sudionik je brojnih domaćih i inozemnih znanstvenih skupova. (Su)autor je šesnaest znanstvenih monografija u Hrvatskoj, od kojih su tri objavljene u inozemstvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prof. Miliša autor je i triju publicističkih knjiga. Kao angažiran intelektualac, široj je javnosti poznat po populariziranju struke. Pisao je kolumne za razne tiskovine i internetske portale. Često gostuje na okruglim stolovima, tribinama, stručnim seminarima, u medijima, školama i civilnom sektoru. U brojnim je medijima imao više stotina razgovora i/ili izjava, ponajviše o aktualnim pitanjima iz školstva i znanosti, te o problemima i potrebama mladih. Davao je komentare i bio stalan komentator (na HRT-u), bio sudionik raznih TV emisija. Dobitnik je godišnje državne nagrade “Ivan Filipović” s područja visokog školstva za 2009. godinu.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.