Može li država napraviti zaokret u obnovi i udahnuti novi život Banovini?

Novca ne nedostaje, no može li doista država napraviti zaokret u obnovi i udahnuti novi život Banovini? Jesu li nova zakonska rješenja riješila sva pitanja zbog kojih je obnova zapinjala punu godinu? Što treba učiniti Banijac koji želi jedan od dva modela tipske kuće – tradicionalni ili urbani, koje je država ovog tjedna potvrdila kao opcije za zamjenske kuće? Gost intervjua tjedna Točke na tjedan bio je Gordan Hanžek, prvi operativac obnove Banovine – državni tajnik i ravnatelj Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, prenosi N1.

Govoreći o tipskim kućama i kraju prvih natječaja u siječnju te gradnji po zimi, Gordan Hanžek je rekao:

“Dok rješavamo pripremu, što je kvalitetnija priprema, bit će brža izgradnja. Prvi natječaj raspisan je u srijedu za 30 kuća. U srijedu ide idući natječaj za tradicionalnu kuću. Imamo dva modela kuća. Tako ćemo iz tjedna u tjedan idućih mjesec dana testirati oba modela i vrste izgradnje da vidimo odgovor građevinskog sektora, cijenu i reakciju vlasnika za koji će se model odlučivati. Do Nove godine mislimo provesti još tri natječaja.”

1.092 zahtjeva, 11 odluka

Komentirajući početak gradnje rekao je: “Govorimo o pripremi. Ako 5. siječnja imamo prve ugovore za 30 kuća, razgovarat ćemo s ljudima o odabiru i onda kreće priprema terena. U zimskim mjesecima se mogu ukloniti objekti, napraviti iskopi, a prva betoniranja očekujemo početkom proljeća. Sama priprema temelja s gradilištem je zamišljena u svim modelima dva mjeseca i onda ovisno o modelu od dodatnih mjesec do šest-sedam mjeseci za nadogradnju. Moramo uzeti u obzir kišovito proljeće, ali to je okvirni rok građenja gdje ćemo iskoristiti loše vrijeme za pripremu.”

Komentirajući je li promjena Zakona ubrzala proceduru, Hanžek je istaknuo:

“Odluke o obnovi dolaze. 1.092 zahtjeva su zaprimljena u Ministarstvo za izgradnju zamjenskih kuća. Sad postoji 11 odluka o zamjenskim objektima. Za zahtjeve ubrzanje procesa ovisi i o lokalnim samoupravama. Potres na području Petrinje dogodio se u trenu kad je Zakon o obnovi Zagreba već donesen. Sreća da smo odmah imali Zakon i postali operativni. Od početka pripremamo izmjene Zakona da budemo čim prije operativni. Zakon je pomogao, njime smo uveli europska pravila. Dosad smo se ponašali kao pridružena članica EU, naš Zakon je bio restriktivniji.”

Zakonom je olakšan postupak za bržu provedbu javne nabave, dodao je.

Na pitanje zašto je toliko trebalo za odluku o tipskoj obnovi kuća te zašto su neke udruge već odradile neke gradnje, Hanžek je objasnio:

“Postoje potvrde dva glavna projekta. Svaki donator je slobodniji od države, lakše bira korisnika, nije pod potrebom Zakona o javnoj nabavi. Poštovali smo svu proceduru, pričekali smo Zakon, usklađivali smo postupke. Kad sve bude gotovo, to je dom koji je stalan, to zovemo kuća.”

Četiri godine za ukupnu obnovu

Na pitanje što treba napraviti osoba koji želi jedan ili drugi tip kuće, dodaje:
“Svatko tko je dobio odluku, dolazi u naš ured i bira između dva modela urbanu ili tradicionalnu i bira između tehnologije. Ako se želi nešto više ili bolje, imate pravo na samoobnovu. Mi osiguravamo financijsko-tehničku kontrolu, oni ocjenjuju vaše rješenje koje država sufinancira i pristupate radovima za koji dobivate naknadu u odnosu na broj kvadrata, a dvije godine nakon dovršenja po zakonu treba ishoditi sve papire. Izradit ćemo kataloge svih 1.092 korisnika da odmah razmisle što i kako žele. Bumerang dolazi do izvođača i kapaciteta tvrtki koje to mogu izvoditi.”

Smatra da bi četiri godine bilo dovoljno za ukupnu obnovu: “Teško je stradao centar Petrinje, povijesne kuće u Glini i drugim mjestima, to su zahtjevne obnove, javni sadržaji. Prioritet je zbrinjavanje ljudi i gospodarstva. Računamo obnoviti 500 obiteljskih kuća godišnje.”

O kriterijima tko će kad doći na red, dodao je: “Ured ima ograničene kapacitete, ali državna uprava nije ta koja ide u kriterije, da je to stvar lokalne samouprave. Mi dajemo izvještaje o nekonstrukcijskoj obnovi da se vidi koliko je projektne dokumentacije izrađeno, koliko je kuća završeno, koliko je u tijeku, i sve te informacije oni imaju.

Deset višestambenih zgrada gradit će se iz Fonda EU-a. Radimo zamjenske stanove za stanove u vlasništvu RH. Ta su sredstva za područja od posebne državne skrbi u što ne spada Sisak. Prvo krećemo s njima jer je rok za sredstva kratak. U te zgrade bit će u prvom trenu smješteni stanovnici kontejnera, ljudi koji su najneadekvatnije smješteni. Iz tog programa ćemo graditi 600 stanova, sad idemo van sa 150. Iza toga krećemo u pripremu izgradnje zamjenskih višestambenih zgrada gdje imamo kranje korisnike.”

“Za kuće obnovljene nakon rata tražit ćemo krivca”

Na pitanje što je s nelegalnim objektima, rekao je:
“To je proces koji smo danas naslijedili s potresom. Na području katastrofe je oko 15.000 praznih košuljica za legalizaciju, to znači da je podnesen samo zahtjev. Svaka kuća koja je potresno uništena, oštećena, u procesu obnove cijeli postupak ćemo dovesti do kraja i objekt će biti legalan. Kod zamjenskih će biti bez troška, a ostalo ćemo vidjeti.”

Govoreći o sprečavanje malverzacija i nekvalitetne gradnje kao u obnovi nakon Domovinskog rata te koliko je ugovora otkazano, Hanžek je rekao: “U obnovi nakon Domovinskog rata obnovljeno je oko 15.000 kuća, 96 ih je potvrdilo štetu. Dio štete je zbog klizišta i slično, to su kuće s naljepnicom. Veći dio kuća s crvenom naljepnicom zbog neodržavanja i recentnih zahvata i dozidavanja. U uredu su veći prioritet korisnici i stradalnici, nego da radimo analizu tih 96 kuća. To ćemo istražiti imenom i prezimenom tko je kriv. Otkazivanja ugovora nastaju jer tvrtke koje su se javile ostaju bez radnika.”

206 milijuna kuna je ugovorenih radova, a isplaćenih je oko 35 milijuna kuna realiziranih sredstava, otkrio je.

Na pitanje koliko je ljudi neadekvatno smješteno, odgovara: “Otvorili smo anketu preko lokalne samouprave i 241 korisnik je izrazio želju da bude izmješten tijekom zimskih mjeseci, ponudili smo Terme Topusko, dva stana u Novskoj i Kutini, nitko nije želio ići. Oni ostaju ovu zimu u ovim zahtjevnim uvjetima. Mislim da je 41 zahtjev aktiviran u Termama Ropusko, mogućnost je najma stanova da država subvencionira 70 kn po kvadratu. U toj katastrofi ne možemo biti svi sretni.”