Andrej Plenković postao je predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice 17. srpnja 2016. godine, a po članku 76. statuta stranke izbori se moraju održati najkasnije mjesec dana prije isteka njihovog mandata. Prema takvom tumačenju, Plenković bi sigurno mogao biti na čelu stranke sve do 17. lipnja.
No, prema stavku 5., članka 75. Statuta, u vrijeme trajanja mandata naknadno izabranog čelnika ili člana tijela ubraja se i vrijeme mandata mandata člana umjesto kojeg je izabran.
Podsjetimo, redoviti izbori za predsjednika HDZ-a održani su 17. travnja 2016. godine kada je pobijedio Tomislav Karamarko, a prijevremeni izbori kada je izabran Plenković, održani su 17. srpnja. Prema Statutu, to bi značilo da se Plenkovićev mandat računa od trenutka kada je Karamarko izabran, stoga bi unutarstranački izbori trebali biti raspisani najkasnije 17. ožujka.
Takav način konzumiranja prethodnog mandata razumljiv je, jer se na taj način osigurava paralelnost izbora za sve funkcije u stranci. U suprotnom bi se s vremenom stalno događali izbori na nekim razinama, te stranačka infrastruktura ne bi bilo logistički održiva.
>Nino Raspudić: Ide crni labud po novi poraz na parlamentarne
>Marcel Holjevac: Poučak sa Sabora HDZ-a – ‘Nikad ne budite prvi koji će prestati pljeskati vođi!’
Prema informacijama Novog lista, takav stav dijeli Damir Sesvečan, predsjednik stranačkog Središnjeg izbornog povjerenstva. On je između ostaloga zadužen i za tumačenje stranačkog Statuta.
Kako sam izborni proces traje nekoliko mjeseci budući da se izbori provode od temeljnih, gradskih i županijskih organizacija do vrha, Plenković odnosno Nacionalno vijeće bi, ukoliko želi poštivati Statut stranke, unutarstranačke izbore trebao raspisati već 16. siječnja kako bi mogli biti održani na svim razinama do 17. ožujka.
Inače, Deveti saziv Hrvatskog sabora istječe četiri godine od konstituirajuće sjednice održane 14. listopada 2016. godine. Prema Ustavu RH, izbori se održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskog sabora. Izbore raspisuje predsjednik RH, dakle Zoran Milanović, a oni se po ustavnom roku moraju održati najkasnije 14. prosinca.
Posljednjih mjeseci nagađalo se kako bi Plenković kao premijer mogao raspisati prijevremene izbore, da bi osigurao svoju poziciju predsjednika HDZ-a, no ukoliko ih bude morao raspisati ovih tjedana, takva opcija neće biti moguća.
