Samo na sudu u Zlataru potvrđena 23 posvojenja djece iz Konga; za koliko je slučajeva taj sud uopće bio nadležan?

općinski sud u zlataru afera zambija posvojenja
Foto: Snimka zaslona, www/sudovi.hr/hr/oszl. iStock by GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

Od 68 međudržavnih posvojenja iz DR Konga tijekom zadnjih pet godina, 23 posvojenja potvrđena na zlatarskom Općinskom sudu. Isti sud potvrdio je za Narod.hr da tri para koja su optužena za trgovinu djecom, a kojima je potvrdio odluke, nemaju prebivalište u Zlataru ni u Krapini, nego u Zagrebu. Postavlja se pitanje koliko je posvojitelja djece iz DR Kongo od navedena 23 slučaja imalo prebivalište u Zagorju? Za koliko je slučajeva sud bio nenadležan?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Važna pitanja

S obzirom da tri para “posvojitelja” nisu iz Krapinsko-zagorske županije, prema onome što prof. Hrabar, Općinski sud u Zlataru nije bio ovlašten za potvrđivanje odluke u ovom slučaju. Stoga se postavlja pitanje kako je došlo do toga da taj sud to učini? Postavlja se i pitanje koliko je među 23 slučaja onih čije prebivalište nije u Zagorju?

Pitanja smo poslali Općinskom sudu u Zlataru, a objavit ćemo ih kada ih dobijemo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potrebna istraga

Saborska zastupnica Vesna Vučemilović istaknula da je u proteklih pet godina 68 rješenja iz DR Konga priznato na hrvatskim sudovima, a od čega je čak trećina(23 posvojenja) završila na Općinskom sudu u Zlataru. “Kad nešto odskače od onoga što je uobičajeno – to treba istražiti”, istaknula je zastupnica.

>Aktivist za dječja prava iz Konga: Ne možeš s djetetom u Zambiju. Službenici koji to dopuštaju dio su mafije
>Dr. Markić: Tomašević laže o svojim vezama s transseksualnim vijećnikom Noom Kraljević, a Grlić Radman pomaže Možemo

Istraga suda u Zlataru

Konačno je potvrđeno da se istražuju posvojenja potvrđena na sudu u Zlataru. Tri od četiri hrvatska para optužena za trgovanje djecom, kojima se sudi u Zambiji, povezuje odluka Općinskog suda u Zlataru, tj. ispostave tog suda u Krapini, kojom se potvrđuje odluku kongoanskih sudova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šef policije Nikola Milina kaže kako na ovom slučaju surađuju s drugim državnim službama.

“Mogu reći da se sada provode izvidi u suradnji s USKOK-om. Taj predmet je jedan od prioriteta u radu policije u ovom razdoblju”, rekao je Milina, piše Dnevnik.hr.

Sud za Narod.hr potvrdio da tri uhićena para nisu iz Zagorja

Narod.hr tražio je od suda u Zlataru važne informacije oko ovih slučajeva, pa iako su konačno odgovorili – većinu informacija odbili su dati. Ipak, potvrdili su da ova tri para nemaju prebivalište u Zlataru ni u Krapini, nego u Zagrebu.

“Sukladno Vašem traženju od 5. siječnja 2023., temeljem odredbe čl. 23. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/13, 85/15, 69/22; dalje: ZPPI), a vezano uz aktualni slučaj posvojenja djece i osmero uhićenih Hrvata u Zambiji, obavještavate se da su kod Općinskog suda u Zlataru u listopadu i studenom 2022. zaprimljena 3 prijedloga za priznanje stranih sudskih odluka o posvojenju djece iz Demokratske Republike Kongo. Radi se o predlagateljima s prebivalištem na području grada Zagreba.

Predmete priznanja stranih sudskih odluka, sukladno Godišnjem rasporedu poslova, rade suci raspoređeni u Građanski odjel, a podaci o sucima su javno dostupni na web stranici Općinskog suda u Zlataru (https://sudovi.hr/oszl)”, odgovorili su za Narod.hr.

Prof. Hrabar: Sud u Zlataru nije smio izdati odluke za uhićene parove, ako im tamo nije prebivalište

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, istaknula je kako Sud u Zlataru nije smio odlučivati o ovim slučajevima ako te osobe nemaju prebivalište na tom području.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U odnosu na nadležnost hrvatskih sudova, Zakon o međunarodnom privatnom pravu je jasan. Postupak priznanja strane sudske odluke izvanparnični je postupak te se, prema čl. 72. st. 1., mjesna nadležnost (sud u Zlataru ili bilo kojem drugom gradu u RH) određuje prema prebivalištu stranke. Daljnje odredbe primjenjuju se ako stranke nemaju prebivalište u Hrvatskoj, no čini se da to nije slučaj kod ovih “kongoanskih posvojenja”. Činjenica je da se prebivalište i uobičajeno boravište relativno lako mijenja. Jesu li ti posvojitelji doista i promijenili svoje prebivalište kako bi stekli nadležnost zlatarskog odnosno varaždinskog suda, ne znam‘”, objašnjava prof. Hrabar za Večernji list.

Predsjednik suda u Zlataru je Vinko Vladić, a zamjenica i sutkinja određena za povjerljivo savjetovanje je Jadranka Kiš Šaulovečki. Uz njih suci na Građanskom odjelu su: Karolina Balen (predsjednica), Nataša Večković Jurman (zamjenica predsjednice), Jasmina Božić, Damir Čižmek, Jelena Habulin, Branko Herceg, Neven Kucelj, Sanja Leskovar-Hostić, Romana Mališ, Nada Mohač, Nives Škudar, Vesna Posavec, Barbara Čuček i Livija Šrajbek.

Inače, sutkinju Leskovar-Hostić, koja je određena za praćenje i proučavanje sudske prakse iz područja građanskog prava i prakse Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda u Luksemburgu, je DSV stegovno ukorio 2009. godine.

Zašto je upravo sud u Zlataru, iako je  bio nenadležan, donio, tj. potvrdio odluku za tri para?

Aleksandra Leljak, glasnogovornica suda-sutkinja Općinskog suda u Zlataru, o nadležnosti sudova je za dnevnik.hr tvrdila suprotno od prof. Hrabar: “Vrlo je zanimljivo pitanje zbog čega naš sud, a posvojitelji su iz Zagreba. Zbog toga što Zakon o međunarodnom privatnom pravu, na temelju kojeg su i priznate odluke, to i omogućuje. To je sve što bih vam ja mogla reći o toj temi”.

Ministarstvo: Javne isprave izdane u Kongu nisu prošle punu legalizaciju

No, u međuvremenu Narod.hr je doznao još jednu činjenicu – da je prvi papir, onaj o posvojenju sa suda u Kongu, zapravo nelegalan u RH, tj. nije prošao ”postupak pune legalizacije”.

Pitanje je kako je onda, unatoč tome,  hrvatski sud potvrdio dokument o posvojenju iz Konga na temelju kojeg su djeca poslije i upisana kao hrvatski državljani i dobila su sve valjane dokumente?

Kako nam je potvrdilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ”DR Kongo nije zemlja ugovornica Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava (Haag, 5. listopada 1961.) te je za korištenje javnih isprava DR Konga u pravnom prometu u RH prethodno potrebno provesti postupak njihove pune legalizacije”.

>Prof. Hlača: Zakon DR Kongo homoseksualcima i transseksualcima zabranjuje posvajanje

A taj postupak, kako nam je potvrđeno, nije odrađen ni u jednom od ova četiri postupka posvojenja.

Snimka zaslona, odgovor Ministarstva vanjskih i europskih poslova portalu Narod.hr

”S obzirom da RH nema diplomatsko/konzularno predstavništvo u DR Kongu, niti DR Kongo ima diplomatsko/konzularno predstavništvo u Republici Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) javnih isprava se obavlja u trećoj državi u kojoj obje države imaju diplomatsko/konzularno predstavništvo. U predmetnom slučaju nijedno diplomatsko-konzularno predstavništvo RH nije bilo uključeno u postupak pune legalizacije javnih isprava izdanih u DR Kongu”, odgovorili su nam iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

>Profesorica obiteljskog prava o nedovoljnoj suradnji RH s Haškom konferencijom glede posvojenja

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.