Komercijalnim medijima može se predbaciti da o nekome događaju od nacionalnog interesa, kao što je primjerice onaj održan u HAZU o granicama i razgraničenju, nisu izvijestili, ali što reći kad u svojemu servisu o tome ne izvijesti nacionalna agencija Hina ili javni medijski servis HRT?
U HAZU je potvrđeno da su medijima uputili poziv o skupu Granice Republike Hrvatske – mostovi suradnje ili prijepora sa susjedima.
> Tko je Branka Valentić – ponovno izabrana ravnateljica Hine i bivša glasnogovornica HSU
No u servisu Hine takav događaj nije niti najavljen, iako je nekad bila dobra praksa da se najave događaji bez obzira na to hoće li se o njima izvijestiti. Da je Hina zatajila događaj, svjedoči i činjenica da nije bila u stanju prenijeti ni priopćenje koje je na svojim stranicama objavio HAZU o navedenome skupu, piše Hrvatski tjednik od 12. listopada 2017.
Sve to možda bi bila puka slučajnost da ne svjedočimo gotovo svakodnevno o više vijesti koje Hina o arbitražnoj odluci objavi iz Slovenije. I to se već pretvorilo u promidžbeno nasilje.
> HINA u funkciji jeftine slovenske promidžbe
Samo u tri dana 4., 5. i 6. listopada Hina je u svojemu servisu objavila pet naslova slovenske provenijencije (4.10.2017. 22:45 – Slovenski predsjednički kandidati u sučeljavanju govorili i o arbitraži; 4.10.2017. 20:07 – Slovenski koalicijski partneri razgovarali o provedbi arbitraže; 4.10.2017.15:42 – Cerar s koalicijskim partnerima opet raspravlja o arbitraži; 5.10.2017.19:40 – Slovenska vlada priprema primjenu arbitraže, Erjavec bi odmah postavljao bove u Savudrijskoj vali 6.10.2017.11:33 – Slovenija: Pahor za promjenu odluke Hrvatskog sabora o arbitraži), a nije bila u stanju izvijestiti o jednome događaju na tu temu, onome u HAZU.
> Profesor Matko Marušić o Hininoj propagandi zastupnika rodne ideologije
Što reći o komentarima i tekstovima uglednih hrvatskih stručnjaka u hrvatskome tisku (Kasapović, Rudolf, Punda, Yambrušić) za koje nema mjesta u Hininu servisu.
> Čija je Hina agencija – hrvatska, jugoslavenska ili srpska?
Ovakav više manje jednostran pristup informiranju, dok se prešućuje hrvatsko gledište, može se ocijeniti kao potkopavanje hrvatske pozicije u pregovorima ili kratko kao protuhrvatska rabota. Zalud je premijeru Plenkoviću nastup pred Općom Skupštinom UN-a, kad dio medija svakodnevno poništava svojim načinom izvješćivanja i komentiranja njegova gledišta. Nije samo stvar u tome što se hrvatski stručnjaci i njihovi pogledi prešućuju nego se prešućuju i slovenska gledišta koja drukčije govore ili pišu o implementaciji arbitražne odluke (Saša Vidmajer, Laris Gaiser i td.).
> Veliki medijski prostor za one koji napadaju Katoličku crkvu – nedostupan onima koju ju poznaju
Zbog ovakvoga ponašanja najodgovorniji je Hrvatski sabor, osnivač Hine, koji još nije raspravio izvješće Upravnog odbora te agencije ni za 2014.
> HNiP: HINA cenzurira vijesti i politički pogoduje
Stoga treba postaviti pitanje predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću: smatra li izvješćivanje Hine o graničnome sporu sa Slovenijom objektivnim i na tragu odluka Hrvatskog sabora iz ljeta 2015.?
Istodobno premijera Andreja Plenkovića treba pitati hoće li u Državnome proračunu i za 2018. predložiti gotovo 20 milijuna za Hinu, a da Hrvatski sabor nije raspravio izvješća ni za 2014., ni za 2015. i 2016.?
Otkako je provedeno restrukturiranje u Hini, 2013., nije se pojavilo izvješće Upravnog vijeća pred Hrvatskim saborom, čemu služe ta izvješća?
> UIO: Hinino plasiranje lažne vijesti o udruzi U ime obitelji
> Pročitajte laži koje je Danijel Majić objavio o Hrvatima i U ime obitelji u Frankfurter-Rundschau
> Branka Gabriela Valentić protuzakonito na čelu Hrvatske izvještajne agencije (HINA)!
> Željko Sakić: Svaki dan pobjeda studija ORA uz medijsku potporu HINE!
> HINA – Koju ulogu ima i koliko je važna u promociji Hrvatske, a evo tko je i kako vodi!
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Hrvatski tjednik
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.