Srpsko narodno vijeće (SNV) izvijestilo je u srijedu, da je u povodu 21. godišnjice Oluje u vijećima srpske nacionalne manjine diljem Hrvatske pročitana deveta Izjava sjećanja u kojoj se između ostalog ističe kako je vrijeme da se Oluja obilježi i sa sviješću i obzirom prema stradanju Srba, njihovu progonstvu, uništavanju njihovih naselja i onemogućavanju njihova povratka.
Pupovac: Hrvatska želi osnažiti osjećaj nadmoći nad Srbijom
SNV, kao i u povodu svih ranijih godišnjica, žali i suosjeća sa svima – kako Srbima tako i Hrvatima te pripadnicima drugih nacionalnosti – koji su u toj akciji izgubili živote, zdravlje, imovinu i domove. “Na isti način žalimo i suosjećamo sa svima koji su do te akcije i nakon nje stradavali i patili kao prognani i izbjegli zbog neposrednih ratnih opasnosti i ratnih posljedica. Naročito žalimo za onima koji su stradavali kao civili, ratni zarobljenici te koji su nepovratno ostali bez svojih domova i zavičaja”, ističe SNV.
“Nakon 21 godine smatramo da je vrijeme da se Oluja obilježi i sa sviješću i s obzirom prema stradanju Srba, njihovu historijskom progonstvu, uništavanju njihovih naselja i onemogućavanju njihova povratka. U protivnom, održat će se dojam da ovo slavlje služi tomu da se takva svijest ne razvije i da takav obzir ne nastane. Održat će se dojam da službena, državna politika sjećanja izbjegava suočavanje s odgovornošću zbog svoje ratne politike prema Srbima. Izbjegava također uvidjeti da jednostranim sjećanjem samo produžava ratne politike i izbjegava suočavanje s međunarodno preuzetim obavezama za kažnjavanje ratnih zločina koji su tokom i nakon Oluje počinjeni, a do danas nisu sankcionirani. Slavlje u okolnostima nekažnjenih zločina težak je pravni i moralni problem”, stoji u priopćenju.
Zato SNV smatra da je vrijeme da se Oluja obilježi ne samo sa sviješću o stradanju svih već i s ciljem izgradnje politike i kulture mira te politike i kulture tolerancije.
“Stavljanje proslave u službu jačanja javnog militarizma, produbljivanja političke netolerancije i obnavljanja međuetničke mržnje loša je i štetna služba. Stavljanje proslave u službu poticanja sukobljavanja sa zemljama u regiji jednako je loša i štetna služba. Zato pozivamo predstavnike državne vlasti da ne gradimo jednostrane i paralelne politike sjećanja, da se posvetimo izgradnji kulture mira i tolerancije te politici dobrosusjedskih odnosa”, navode u Izjavi sjećanja.
Vojno-redarstvena operacija’Oluja’ – kako je tekla i što je sve omogućila?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
