Stigli Pupovac, Mesić…: Što se točno dogodilo u Srbu i zašto je sporan ‘antifašistički’ karakter ustanka?

Foto: fah, Fotomontaža: Narod.hr

Srpsko narodno vijeće u suradnji sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista RH organiziralo je u srijedu proslavu ustanka u Srbu 1941.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Proslava je bila kod spomenika “Ustanak naroda Like i Korduna”.

“Važno mjesto i važan datum za slobodu koja je izborena u Drugom svjetskom ratu na prostoru Hrvatske i širem prostoru bivše zajedničke zemlje. Važno je zato što ovdašnji narod ustao da bi obranio svoj goli život, ali nije stao na tome, nego je u borbi razvio slogu s hrvatskim narodom i stvorio jedinstvenu oslobodilačku snagu u Hrvatskoj, bivšoj Jugoslaviji i Europi”, rekao je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća.

“Fašisti su učinili svoje, digao se ustanak koji je bio priznat od cijelog svijeta. Ponosni smo i sretni što možemo doći i što smo uključili i mlade u kulturu sjećanja i podržavanja svih tih sjećanja i obljetnica koje su hrvatskom društvu bitne. Bit ćemo uskoro na Oluji, ali ovo se ne smije propustiti”, rekao je predsjednik splitske Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista Ranko Britvić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> (FOTO) Pupovac na proslavi pokolja nad Hrvatima u Srbu: ‘Vrijednosti antifašizma stalno se osporavaju’

Sporan “antifašistički” karakter ustanka

Iako su danas dobro poznate činjenice o ustanku koji je u vrijeme komunističkog režima bio slavljen kao „antifašistički“, a informacije o njegovom stvarnom karakteru bile pomno skrivane – kako je zapravo riječ o ustanku četničkog karaktera potpomognutom manjim brojem komunista uz potporu talijanskih fašista, a tijekom kojega su počinjeni brojni zločini – to nije spriječilo određene osobe iz hrvatskog političkog života da i ove godine dođu na proslavu. Tzv. ustanici su proveli etničko čišćenje svih ne-Srba na području ustanka, između planine Velebit u Lici i grada Drvara u susjednoj Bosni i Hercegovini.
> Znate li povijesne činjenice o ustanku u Srbu? Pročitajte što je o tome pisao povjesničar dr. Begonja
> Za proslavu pokolja nad Hrvatima u Srbu SNV je ove godine dobio 100.000 kuna
> Josip Pavičić za Narod.hr: ‘Komemoracija ubijenih građana u ustanku 1941. ne može zajedno sa slavljenjem onih koji su ih ubili’

Brojni povjesničari spore antifašistički karakter “ustanka”

Za povjesničara i ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra dr. Antu Nazora rasprava o tome je li ustanak u Srbu bio antifašistički je manje važna od činjenice da je taj ustanak bio izrazito protuhrvatski.

“Sve što se dogodilo u srpnju i kolovozu 1941. u tom kraju potvrđuje da je karakter tog ustanka bio protuhrvatski. Bez obzira na polemike je li riječ bila o ustanicima, gerilcima, komunistima ili četnicima, činjenica je da su oni nad Hrvatima tog kraja počinili stravične zločine. Mještane koji nisu bili ni u kakvim vojnim formacijama su poubijali, preživjeli su otišli u zbjeg, a nakon 1945. nikada im nije bilo dopušteno da se vrate u svoje domove”,  govori dr. Nazor.

Naglašava da su se nakon Drugoga svjetskog rata zločini nad Hrvatima sustavno prešućivali, što, prema njegovim riječima, potvrđuje antihrvatski karakter ustanka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ako je nabijanje glavara sela na kolac, ubijanje djece i svih članova obitelji antifašizam, onda neka se ustanak u Srbu tako zove. Zanimljivo je da ljudi koji svake godine slave ustanak u Srbu ne žele doći na obljetnicu Oluje s obrazloženjem da su se u toj akciji dogodili zločini nad Srbima” ističe dr. Nazor.

Likvidirali na najbrutalniji način nedužno civilno stanovništvo

“Vrijedi konačno zapamtiti i nikako smetnuti s uma kako su u problematizirano vrijeme, zapravo kroz nekoliko dana kasnije, oružane četničko-komunističke skupine, logistički podržane od talijanskih fašističkih vojnih postrojbi, počinili težak zločin u kojemu su do temelja spalili hrvatska i muslimanska mjesta Boričevac, Kulen-Vakuf, Ivezić-kuće u mjestu Brotnja, Kmjeuša i dr., te likvidirali na najbrutalniji način nedužno civilno stanovništvo, među kojima je bilo djece, žena i staraca…
Žrtve su u jamu bacali žive i to prema starosnoj dobi, dok je istodobno najstariji član iz stradalničke obitelji Ivezić pod prijetnjom morao guslati i pjevati dok su preostali skončavali svoje živote u grotlu jame. Kada bi samo ovi podatci i činjenice našli mjesta u svijesti svakoga razumnog pojedinca, onda sasvim sigurno ne bi bilo baš nikakvoga razloga za dvojbe oko događaja nastalih uz ovaj nadnevak.”, rekao je 2017. godine u intervjuu za Hrvatski tjednik povjesničar dr. sc. Zlatko Begonja, komentirajući zabrinjavajuću pojavu da se i u suvremenoj demokratskoj Hrvatskoj održavaju proslave ovog događaja, na kojima sudjeluju i osobe iz vrhova političkog života.

Srpska i talijanska politika zajednička

Dr. sc. Zlatko Begonja s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru, za naš je portal napisao seriju tekstova o ovom događaju. Istaknuo je povezanost srpskih ustanika sa talijanskim fašistima, navodeći kako su srpski predstavnici uoči ustanka, 23. srpnja, održali sastanak s fašističkim pouzdanikom talijanskog prefekta u Zadru. Zapisano je i to da su Srbi istaknuli kako je njihova i talijanska politika zajednička, odnosno da im u tom pogledu prijeti jednaka opasnost od komunističkih bandi, navodi dr. Begonja.

Dr. Begonja: Dokad će Hrvatska trpjeti Pupovčeve, Mesićeve i Goldsteinove laži (1.)
Dr. Begonja: U Srbu su 1941. četnici, komunisti i talijanski fašisti počinili genocid nad Hrvatima (2.)
Dr. Begonja: Kako je moguće da talijanski fašisti sudjeluju u antifašističkome ustanku? (3.)
Dr. Begonja: Koji četnici su sudjelovali u ‘ustanku’ 1941. i kako se 1990. ponovilo već viđeno? (4.)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.