“Promjena spola” na zapadu se već odavno postavlja kao rješenje za mnoge probleme, iako su sve glasiniji oni koji govore o njenim posljedicama. Kada se govori o “promjeni spola” u Hrvatskoj, vžano je spomenuti Nacionalno zdravstveno vijeće. Ono, naime, između ostalog, daje važno mišljenje o “promjeni spola”.
“Nacionalno zdravstveno vijeće ima devet članova od čega najmanje četiri osobe podzastupljenog spola koje imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog ministra zdravstva, iz redova istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine, radi praćenja svih područja zdravstvene zaštite, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja, programiranja, razvoja, davanja mišljenja vezano uz promjenu spola i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od važnosti za Republiku Hrvatsku”, stoji u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.
Uz obavljanje navedenog posla Vijeće može zatražiti i mišljenje drugih stručnjaka iz pojedinih struka medicine čije mišljenje je potrebno za rješavanje pojedinog pitanja.
“Članovi Nacionalnog zdravstvenog vijeća predlažu i daju stručna mišljenja iz područja planiranja i razvoja svih područja zdravstvene zaštite, mišljenja o imenovanju Klinika unutar tercijarne zdravstvene zaštite te Kliničkih bolnica i Kliničkih bolničkih centara. Nadalje, članovi Nacionalnog zdravstvenog vijeća predlažu i daju stručno mišljenje o radu i dodjeli naziva Referentnih centara u Republici Hrvatskoj koji su centri izvrsnosti u pružanju usluga zdravstvene zaštite u skladu s najvišim međunarodnim i svjetskim standardima”, pojasnila je u listopadu na sjednici Nacionalnog zdravstvenog vijeća u Osijeku, sada bivša članica Vijeća prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić.
Vijeće izdaje mišljenje o “promjeni spola”
Nacionalno zdravstveno vijeće bitno je za promjenu spola u Hrvatskoj jer upravo oni daju mišljenje vezano uz promjenu spola. Sastaju se u prosjeku svaka tri tjedna, a godišnje, u prosjeku, odlučuju o 30 do 40 zahtjeva za “promjenom spola”.
Osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o upisu promjene spola u maticu rođenih, uz zahtjev mora priložiti Mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu. Mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća predstavlja dokument na temelju kojeg nadležni ured državne uprave u županiji donosi rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih.
Možda će vas zanimati
Kako je 'promjena spola' polako ulazila u hrvatski sustav: Tko je to omogućio i kakav lobi stoji iza toga?
Prema aktualnom zakonu u RH za osobu koja je „promijenila spol“ podatak o njezinom biološkom spolu ne može se vidjeti u izvatku iz državnih matica.
Nacionalno zdravstveno vijeće Mišljenje donosi na temelju medicinske i druge dokumentacije propisane ovim Pravilnikom o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu
U članku 9. Pravilnika utvrđuju se uvjeti i pretpostavke za promjenu spola ili o životu u drugom identitetu:
(1) Predsjednik Nacionalnog zdravstvenog vijeća obvezan je u roku od 8 dana od dana primitka urednog zahtjeva iz članka 3. stavka 3. ovoga Pravilnika zakazati sjednicu Nacionalnog zdravstvenog vijeća za davanje Mišljenja.
(2) Nacionalno zdravstveno vijeće obvezno je donijeti Mišljenje u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
>Ovo su članovi vijeća koje će odlučivati o zahtjevima za ‘promjenu spola’
(3) Ako nalaz, odnosno mišljenje stručnjaka iz dostavljene medicinske dokumentacije nisu jasni ili potpuni, ako su nalazi i mišljenja dvaju ili više stručnjaka proturječni, ako mišljenje stručnjaka nije dovoljno obrazloženo ili se pojavi osnovana sumnja u točnost danog mišljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti, Nacionalno zdravstveno vijeće može zatražiti nalaz i mišljenje drugih stručnjaka s Liste stručnjaka, a može zatražiti i mišljenje zdravstvene ustanove.
(4) Mišljenje zdravstvene ustanove može se tražiti i onda kad se zbog složenosti slučaja može opravdano pretpostaviti da će se na taj način doći do zajedničkog Mišljenja.
(5) U slučaju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, Nacionalno zdravstveno vijeće o tome bez odgode pisano obavještava podnositelja zahtjeva i u obavijesti navodi medicinsku dokumentaciju koju je podnositelj zahtjeva obvezan dodatno dostaviti.
(6) Nacionalno zdravstveno vijeće obvezno je donijeti Mišljenje u roku od 30 dana od dana zaprimanja dodatne medicinske dokumentacije iz stavka 5. ovoga članka, a najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Tko su članovi?
Nova postava Nacionalnoga zdravstvenog vijeća na mandat od četiri godine imenovana je 14. srpnja 2023., a evo tko ga čini:
Prof. dr. sc. Dragan Ljutić, splitski nefrolog i rektor Sveučilišta u Splitu u drugom mandatu. Na početku prvog mandata pisalo se o obiteljskim vezama s premijerom Andrejom Plenkovićem, a sam Ljutić potvrdio je da je njegova supruga rođakinja premijerove majke.
>Novi splitski rektor Ljutić: ‘Moja supruga i premijerova majka su rodice, ali to s ovim nema veze’
Akademik Željko Reiner, internist i političar, a od 1997. redoviti je profesor interne medicine u trajnom zvanju. Između ostalog bio je ministar zdravstva RH (1998. –2000.), ravnatelj Kliničkoga bolničkoga centra u Zagrebu (2004. do 2012.), član Izvršnoga odbora Svjetske zdravstvene organizacije (1995. –1998.), a od 2006. redoviti je član HAZU. Od 2010. do 2015. bio je predsjednik Nacionalnog zdravstvenog vijeća.
Prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, specijalistica socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite, HDZ-ova zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Ravnateljica je Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”. U vrijeme pandemije koronavirusa bila je predsjednica Kriznog stožera Sveučilišta u Zagrebu.
Prof. dr. sc. Ervina Bilić, specijalistica neurologije i subspecijalistica neuromuskularnih bolesti, voditeljicom Referentnog centra Ministarstva zdravstva za neuromuskularne bolesti i kliničku elektromioneurografiju.
Prim. dr. sc. Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš i bivša zamjenica Krunoslava Capaka. Posljednje tri godine Bubaš se često pojavljivala u javnosti zbog pandemije koronavirusa, a ostale su upamćene i njene izjave o cijepljenju.
>Capak odbio govoriti o bačenim milijunima za cjepiva, a Bubaš nije htjela pred novinare
Prof. dr. sc. Slavko Orešković, ginekolog i dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Redoviti je profesor u trajnom zvanju u Katedri za ginekologiju i opstetriciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme hajke oko slučaja Čavajde, Orešković je isticao da je priziv savjesti je pravo svakog liječnika.
Izv. prof. dr. sc. Silvio Bašić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i voditelj referentnog centra Ministarstva zdravlja za preoperativnu obradu bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom KBC-a Dubrava.
Izv. prof. dr. sc. Mario Starešinić, traumatolog i dopredsjednik Hrvatskog traumatološkog društva. Ravnatelj je Kliničke bolnice Merkur.
Doc. dr. sc. Irena Hrstić, gastroenterologinja i ravnateljica Opće bolnice Pula.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
