VIDEO: Rasprava dekana Medicine i pravne stručnjakinje: Je li kazneno djelo ako ubijemo dijete čim se rodi? Je. A tri sata prije? Nije.

Iznimno zanimljiva rasprava razvila se na tribini pod nazivom “Priziv savjesti u svjetlu autonomije i temeljnih ljudskih prava”, između dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Slavka Oreškovića koji je ujedno i predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj bolnici i dr. sc. Marte Dragičević Prtenjača s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. U kontekstu slučaja Čavajda, Oreškovića je zanimala pravna pozadina postupka feticida i kaznena odgovornost liječnika koji usmrćuje dijete u visokoj gestacijskoj dobi. Dragičević Prtenjača potvrdila je da je nerođeno dijete zakonski dopušteno usmrtiti do trenutka početka poroda.

Institut priziva savjesti liječnika ponovno je doveden u pitanje u aktualnom slučaju Čavajda. Tim su povodom, no i povodom Međunarodnog dana priziva savjesti, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatska liječnička komora, Akademija pravnih znanosti RH i Akademija medicinskih znanosti RH održali tribinu pod nazivom “Priziv savjesti u svjetlu autonomije i temeljnih ljudskih prava”.

Između izlaganja razvila se zanimljiva rasprava između Oreškovića i Dragičević Prtenjača koja je istaknula kako ‘liječnici apsolutno imaju pravo na priziv savjesti, a zdravstvene ustanove moraju pružiti uslugu za koju su verificirane’.

Orešković je pitao što misli o feticidu. “Ja u tu situaciju ne mogu ulaziti kao profesor kaznenog prava. Definicija života ne postoji. Mi se u pravu oslanjamo na medicinsku znanost. Kada se definira kada počinje život, onda možemo govoriti o kaznenim djelima u tom kontekstu'” kazala je.

Je li kazneno odgovoran liječnik koji počini feticid?

Orešković je napomenuo kako je gornja granica za pobačaj 22. tjedan trudnoće te da što se više približavamo terminu, to je veća šansa da dijete preživi.

“Ako vi nad djetetom od 30 tjedana napravite feticid, pitam pravno, onaj tko to učini da li je on kazneno odgovoran?”, pitao je Orešković. Dragičević Prtenjača je odgovorila: Prema trenutnom zakonodavstvu nije.

>KBC Zagreb: ‘Gospođa Čavajda odbila je izazivanje prijevremenog poroda i zbrinjavanje bebe’

>Priča Ivane Paradžiković otvorila novi lov na priziv savjesti: Grujić bliska stranci Možemo traži zabranu

Orešković je dodao da postupak feticida nije jednostavan i da se njime može ugroziti i život i zdravlje žene. Pita se “zašto napraviti feticid ako će se dijete roditi i možda umrijeti neposredno iza poroda?”

“Recimo bilo je situacija da dijete nema mozak ili bubrege. Feticidom vi morate prekinuti rad srca djeteta injekcijom kalijevog klorida. Rodi se recimo takvo dijete meni u Petrovoj, znamo da ima tu anomaliju, hoćemo li mi poduzeti sve mjere koje nam zakon nalaže ili ćemo pustiti, ionako će umrijeti pa nećemo raditi ništa”, izložio je Orešković.

Što ako je in utero dijagnostika pogriješila i feticidom se ubije zdravo dijete?

Pita se i što ako je in utero dijagnostika pokazala da dijete ima anomaliju mozga, učini se feticid pa onda i porod, a histološki nalaz na kraju bude uredan? “Tko je onda kriv i tko će to napraviti?”, postavlja pitanje Orešković.

Dragičević Prtenjača je dodala da feticid kod nas nije reguliran i da ništa o tome nije našla u zakonu. “Na specifična pitanja ne mogu odgovoriti iako su to pitanja s kojima se vi svakodnevno susrećete”, kazala je, što je potvrdio i Orešković.

Orešković o primjeru Jehovinih svjedoka

“Imamo primjer Jehovinih svjedoka. To govorim iz prakse. On dođe s potvrdom od javnog bilježnika u bolnicu da ni u kojem slučaju, pa i da umre, ne želi primiti krv. Vi ga operirate, treba dati krv i ne date tu krv…”, opisao je situaciju s kojom se susreo.

>U totalnoj ofanzivi na priziv savjesti stručnjaci stali u obranu ovog instituta: ‘Nitko nas nema pravo prozivati i osuđivati’

Pravnici su mu, kaže, rekli da ga obitelj može tužiti ako osoba preživi jer je na operaciji ipak dao krv. “Ako krv nisam dao pacijentu, država će me tužiti zbog nesavjesnog liječenja. Pa se vi onda nađite u takvoj situaciji! Ja ću tada postupiti po savjeti kao liječnik, pa bez obzira na to koje ću posljedice imati. Ako netko treba primiti krv, ja ću to napraviti”, dodao je Orešković.

Pitao je tko će odgovarati ako dijete nad kojim je izvršen feticid, ipak nema “pato-histološku podlogu”.

Dragičević Prtenjača navela je da prema postojećem zakonu postoje indikacije kada se smije izvršiti feticid.

Orešković: Feticid se radi isključivo da dijete kada se rodi ne bi zaplakalo

Orešković je napomenuo da je jedno prekid trudnoće i induciranje poroda, a feticid je druga stvar. “To se radi isključivo da dijete kada se rodi ne bi zaplakalo”, napomenuo je.

“Pitate me pravna pitanja koja mi nemamo regulirana”, poručila je Dragičević Prtenjača i dodala: Treba ih regulirati pa ću vam onda dati svoje pravno mišljenje.

Je li kazneno djelo ako ubijemo dijete čim se rodi?

Orešković je potom postavio još jedno izazovno pitanje: “Ne napravimo recimo feticid i rodi se dijete s takvom anomalijom i tada napravimo umorstvo djeteta. Što onda? Da li je to kazneno djelo?”

“Je to je kazneno djelo”, odgovorila je Dragičević Prtenjača.

“A prije tri sata nije bilo kazneno djelo?!”, pitao je Orešković. “Nije”, dodala je Dragičević Prtenjača.

“A tako je pravno regulirano. Moramo surađivati zajedno. Mi u pravu imamo pravilo da je ubojstvo moguće počiniti do trenutka početka poroda, tj. trudova. Zašto je to ušlo u pravnu regulativu, ja ne znam. Zašto se od tada može smatrati da je to ubojstvo ili teško ubojstvo, ja u to ne mogu ulaziti”, istaknula je Dragičević Prtenjača.

“Dakle vi ste kazali da feticid nije kazneno djelo, a isto to dijete ako se rodi pa ga netko usmrti, je kazneno djelo”, napomenuo je Orešković na što je Dragičević Prtenjača odgovorila da “u pravu postoji niz nelogičnosti”.

“Život je nešto za što se moramo boriti, život moramo štiti i pod cijenu kazne”

“Radi kolega koji su u ovom trenutku u rađaonici pitam, kako oni mogu postupiti? Moraju postupiti, smatram, po svojoj savjesti. I to je ono što čovjeka medicinara mora voditi i štititi. Ako po savjesti mislim da sam medicinski i ljudski napravio dobro i po cijenu da me netko kazni zbog toga. Meni je drago da se govori o tome. Priziv savjesti može imati onaj tko ima savjest. Ovo je složena problematika. Zato nastupam ovdje da zaštitim mlade ljude, liječnike da imaju što manje takvih problema.

Nisu liječnici ti koji će reći: A sada zakon to kaže, pa idem ja to napraviti. Život je nešto za što se moramo boriti, život moramo štiti i to je naš osnovni postulat. I mislim da svaki liječnik mora razmišljati na takav način. I zakoni koji bi to dopuštali to neće poništiti pod cijenu da budem kažnjen”, poručio je dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija