Zagreb se pridružio “Europskom maršu za prava izbjeglica” koji se istodobno održao u subotu u više od 20 zemalja Europe, a Zagrepčani su iz povorke od Muzeja Mimara do Trga Europe simbolički odaslali poruku da kucaju na vrata Europe i traže da skroji politike za rješavanje izbjegličkog problema.
Pod sloganom “Siguran prolaz sada”, 50-ak aktivista, kojima su se pridružili i građani, odaslali su poruke solidarnosti i zajedništva puštanjem papirnatih brodića s porukama solidarnosti u Manduševac. Od Vlada i institucija diljem Europe zatražili su da osiguraju legalne rute za one koji su morali pobjeći iz svojih zemalja zbog ratova, konflikata, nasilja ili siromaštva.
Lana Bobić, jedna od organizatorica prosvjeda u Zagrebu, naglasila je da je rješenje problema u rješavanju sukoba zbog kojih ljudi bježe iz svojih zemalja. Za to je, dodaje, potrebna promjena odnosa na globalnoj razini, te korjenita društvena promjena.
“Siguran prolaz za izbjeglice”, “Svaki čovjek ima pravo na dostojanstven život”, “Bez granica, bez nacija, SAMO LJUDI”, “Narod Europe se diže protiv kapitalizma”, “Ako mogu Hrvati useljavati u zemlje koje su nasilno otete autohtonim narodima, onda i Afrikanci mogu u Hrvatsku”, neke su od poruka s transparenata koji su se u subotu mogli vidjeti na zagrebačkim ulicama.
Osim u Europi, prosvjedovalo se i u Americi, Kanadi te Izraelu.
Na pitanje novinara što misle o mjerama za smanjivanje ulaska izbjeglica u EU, aktivisti su odgovorili da će to pogodovati samo organiziranom kriminalu.
“Građani, volonteri, aktivisti i organizacije u više od 120 gradova diljem Europe i izvan njenih granica pridružuju se Europskom maršu za prava izbjeglica i migranata, zahtijevajući siguran i legalan prolaz za sve koji bježe od sukoba rata nasilja, ali i od siromaštva koje je uzrok smrti u mnogim zemljama. Tražimo pravedan i pravičan prihvat izbjeglica u Europi, poštovanje konvencija i Opće deklaracije o ljudskim pravima te drugih međunarodnih ugovora koji jamče pravo na slobodno kretanje i sigurnost te prihvat ljudi”, istaknula je Bobić.
Hrvatska se, ocjenjuje, pokazala kao organizirana zemlja kada je riječ o radu volontera. “Slali smo pomoć i izvan Hrvatske i povezali smo se s ostalim organizacijama koje rade za sveukupnu dobrobit i štite prava izbjeglica”, napomenula je.
