Tomašević uvodi građanski odgoj u Zagreb – tko je Boris Jokić, jedan od autora?

boris jokić
Zagreb, 21.01.2022 - Gradonačelnik Tomislav Tomašević, predsjednik Povjerenstva Tomislav Reškovac, viši znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić i Tanja Đaković dali su izjave za medije o programu Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti. Na fotografiji Boris Jokić. foto HINA/ Daniel KASAP/ dk

Zagreb uvodi građanski odgoj. Započinje u 30 škola, kao pilot-projekt, u idućoj nastavnoj godini. I ne samo građanski odgoj. Učenici drugih i trećih razreda srednjih škola moći će izabrati predmet Škola i zajednica. Jedan od autora ovih programa je Boris Jokić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Jokić ne odustaje: Nakon što se Plenkoviću ponudio za reformu obrazovanja, sada predstavlja Fuchsov projekt

> Jokić sada poziva da škole ostanu otvorene: Prije godinu dana istu je odluku prozvao ‘sramotnom’

Izvannastavna aktivnost građanski odgoj i obrazovanje kao pilot-projekt počet će u nekoliko škola već ovog polugodišta, a od iduće školske godine u njih još tridesetak, najavio je u petak zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz građanski odgoj, zagrebačkim će školarcima biti ponuđen i program ŠIZ – škola i zajednica, obavijestio je danas nakon sastanka s predstavnicima Povjerenstva za izvannastavnu aktivnost “Građanski odgoj” na kojem su uz Tomaševića i predsjednika povjerenstva Tomislava Reškovca, bili prisutni i Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, te potpredsjednica zagrebačkog SDP-a i profesorica Tanja Đaković (SDP).

“Građanski odgoj u škole dolazi u rujnu. U tijeku je izrada kurikula koji bi trebao biti gotov u veljači. Poslat ćemo poziv školama zainteresiranim za uvođenja programa, a kada kurikul bude gotov, započet će stručno osposobljavanje nastavnica i nastavnika”, objasnio je Tomašević.

“Grad će financirati troškove stručnog osposobljavanja, a za građanski odgoj iz proračuna je osigurano dva milijuna kuna. Zamišljeno je da ga predaju profesori društvenih predmeta, no mogu se uključiti i oni prirodnih usmjerenja”, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jokić: Učenici i učitelji mogu zajedno pozitivno pošiziti

“Veseli me što vam mogu predstaviti i program ŠIZ – škola i zajednica. Taj program koncipirali su Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci i Prva riječka gimnazija gdje se taj program “pilotira”. Slušali smo prve komentare učenika, oni su više nego oduševljeni, jedva čekamo da taj program dođe u zagrebačke škole”, rekao je Tomašević.

Škola i zajednica (ŠIZ) namijenjena je učenicima 2. i 3. razreda osnovnih i srednjih škola, a predviđeno je da odslušaju 70 sati po školskoj godini. Pilot-projekt ŠIZ-a u školama će početi iduće školske godine u Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji.

“Predmet ‘Škola i zajednica’ (ŠiZ) inovativan je pristup građanskom odgoju i obrazovanju i školi u cjelini. Krasi ga vrlo aktivna uloga učenika i nastavnika te malo klasičnog poučavanja.”, rekao je Boris Jokić, viši znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu.  Opisao je navedeni pristup kazavši kako učenici sami odabiru probleme koje ih brinu u zajednici, poput npr. pitanja kvalitete stanovanja, nedostatka mjesta za izlaske, borbe navijačkih skupina za klubove, svakodnevice osoba s invaliditetom, siromaštva u gradu, medijskih sloboda, povećanja cijene hrane i usluga, uništenja zelenih površina, migracija te da, nakon što odaberu problem koji je za njih važan, istražuju isti, borave na mjestima na kojima se odvija te na kraju predlažu rješenja. Istaknuo je kako je cilj da mladi ljudi artikuliraju svoj glas koji će uplašiti političare te da spoznaju da svojom aktivnošću mogu utjecati na zajednicu u kojoj žive.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posebno mi je drago da ŠiZ dolazi u Zagreb i iskreno se nadam da će za njim, baš kao u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, pozitivno poŠiZiti učenici i nastavnici.”, rekao je Jokić.

Tko je Boris Jokić?

Boris Jokić ravnatelj je Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, poznat po svojevremenom kontroverznom vođenju kurikulne reforme za vrijeme Kukuriku Vlade Zorana Milanovića.

> Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine

> Skandalozna pozadina kurikulne reforme

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Boris Jokić nudi se Plenkoviću za ponovno vođenje obrazovne reforme

Podsjetimo, kurikulnu reformu kojoj je Jokić svojedobno bio na čelu pratili su brojni skandali, od skandalozne provedbe javnog natječaja, preko nedorađenosti kurikulnih cjelina do konačnog zaustavljanja reforme pod Jokićevim vodstvom (u vrijeme ministra Šustara). Reforma obrazovanja kasnije je nastavljena pod HNS-ovom ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak (u Vladi Andreja Plenkovića) koja je podržavala Jokićevu ekspertnu skupinu.

Podrška lijevo-liberalnih udruga

Nakon smjene Borisa Jokića s mjesta voditelja ERS-a, tijekom 2016. i 2017. godine lijevo-liberalne udruge podržale su protuvladine prosvjede pod nazivom ‘Hrvatska može bolje’ i Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma’. Ovi su prosvjedi bili ujedno i prosvjedi podrške Borisu Jokiću.

Podsjećamo da su inicijativu ‘Hrvatska može bolje’ koordinirali: Roditelji u akciji – Roda, Forum za slobodu odgoja, Centar za mirovne studije, GONG, Hrvatsko debatno društvo, Udruga roditelja Korak po korak, Mreža mladih Hrvatske, Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva. Udruge koje ih podržavaju su: queerANarchive, Split, Queer Sport Split, Split, B.a.B.e. – “Budi aktivna, budi emancipiran”, Trans Aid, Ured Greenpeacea u Hrvatskoj, Ženska mreža Hrvatske, Protagora, Kuća ljudskih prava, Platforma 112 i brojne druge.

Oktobarsku revoluciju usporedio s hrvatskom državotvornošću

Jokić je svojevremeno bio i komentator emisije Peti dan. Posebno je ostao zapamćen po izjavama o Oktobarskoj revoluciji 1917. za koju je rekao da uz negativne segmente, cijeli taj kontekst ima neke pozitivne elemente. Kroz područja obrazovanja, kaže da do tog trenutka nije bilo moguće razmišljati da obrazovanje bude dostupno svima, zdravstvo, položaj žena, te tvrdi da je to sve imalo reperkusije na kasnije događaje ne samo u Rusiji nego i u brojnim kapitalističkim državama.

“Kad govorimo o grozomornim posljedicama toga, možemo reći da je ovaj događaj dao i jedno ljudsko lice kapitalizmu“. Nije uvjeren da bi kapitalizam sam od sebe promijenio neke elemente. “Imala je jasan odraz na omekšavanje određenih pozicija, na prava radnika u kapitalizmu, prava glasa, obrazovanja, javno dostupnog zdravstva… to se radi čestitosti treba reći”, rekao Jokić.

U istoj emisiji Jokić je povezao Oktobarsku revoluciju i hrvatsku državotvornost.

“Dobro, možemo govoriti o feminizmu kao buržujskoj temi, isto tako bi se moralo reći da su određeni i začetci opet hrvatske državotvornosti na neki način imaju osnova u određenim određenjima tada, isto tako bismo trebali reći da se ljudi mogu i promijeniti u svojim stavovima i da su neki ljudi koji su stvorili hrvatsku državu ovakvu kakvu danas živimo isto tako bili u jednom trenutku i komunisti i marksisti i lenjinisti”.

Bio je Milanovićev izbor

Gostujući prije nekoliko godina u RTL Direktu Jokić je rekao kako ga SDP nije postavio za voditelja reforme obrazovanja. “SDP-ova vlada je isto tako davala vrlo osrednju podršku cijelom procesu, no nije se miješala politički u ovu reformu. Ni HDZ-ova vlada se nije miješala u ovaj proces. Ja sam se također trebao javiti na javni poziv, a na taj poziv je stigla samo moja prijava. Čak da me imenovao SDP, nije imao koga drugog imenovati”, tvrdio je tada Jokić.

“Ja sam osobno formirao tu skupinu. Imali smo strategiju znanosti i obrazovanja, na čelu te grupe je bio profesor Budak. Nakon toga je formirana grupa za praćenje provedbe na čelu koje je opet Budak kojeg pola godine nisu primili ni Orešković ni ministar obrazovanja. Gospodin Jokić je opet bio naš izbor, ako ga ne žele neka ga maknu”, rekao je tadašnji SDP-ov premijer Zoran Milanović govoreći o kurikulnoj reformi demantirajući Jokićeve tvrdnje.

UiO od početka bila građanski korektiv kurikulne reforme

Udruga U ime obitelji još je 2016. sudjelovala u stručnoj i javnoj raspravi o cjelovitoj kurikulnoj reformi te u raspravi Odbora za ravnopravnost spolova o Kurikulnoj reformi s posebnim naglaskom na građanski i zdravstveni odgoj.

Tako je, primjerice, Lidija Blagojević, prof. članica koordinacijskog tima udruge U ime obitelji za Reformu školstva, tada istaknula kako je reforma školstva potrebna, ali da Jokićeva još treba proći stručnu recenziju. “Kurikul građanskog odgoja još nije niti približno spreman za implementaciju u školama, zahtijeva temeljitu doradu, a primjedbe na njega kao udruga iznijeli smo i na Saborskom odboru za ravnopravnost spolova”, kazala je tada Blagojević.

Osim toga, portal Narod.hr raskrinkao je slučaj skandalozne provedbe javnoga natječaja za prvu Eksperimentalnu radnu skupinu još 21. ožujka 2018., ali Boris Jokić ustrajao je u Petom danu da su isprave o njihovoj prijavi „laž“ i „neistina“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.