U povodu tradicionalne manifestacije Noć knjige 2016., u petak je u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu javnosti predstavljena Biblija na gradišćanskohrvatskom jeziku, koju je preveo i u vlastitoj nakladi 2014. objavio svećenik Štefan Geošić.
Riječ je o prvom cjelovitom prijevodu Biblije („Svetoga pisma staroga i novoga Teštamenta“) na jezik Gradišćanskih Hrvata, koji obuhvaća pet svezaka na ukupno 3800 stranica, izvijestio je Marijan Lipovac iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU.
Govoreći na promociji predsjednik HAZU-a, akademik Zvonko Kusić, podsjetio je da se Noć knjige održava u spomen na dvojicu velikana svjetske književnosti, Williama Shakespearea i Miguela de Cervantesa kojima je 23. travnja 400. obljetnica smrti. Podsjetio je kako se ove godine slavi i 100. obljetnica od prvog objavljivanja Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, prve žene članice Akademije te da je 22. travnja 1501. Marko Martulić dovršio svoj ep Juditu.
„Danas u Hrvatskoj imamo sporove oko toga koliko je Judita razumljiva za čitanje. Mislim da bi Gradišćanski Hrvati bolje razumjeli Juditu jer to je njihov jezik“, naglasio je akademik Kusić.
Gradišćanskim Hrvatima čestitao je što su imali snage sačuvati svoj hrvatski identitet.
Važna uloga svećenstva u očuvanju identiteta Gradišćanskih Hrvata
Geošićev prijevod Biblije nazvao je velikim pothvatom i istaknuo važnu ulogu koju je svećenstvo imalo u očuvanju identiteta Gradišćanskih Hrvata, kao što je bio slučaj i u Hrvatskoj gdje je Katolička crkva bila, uz Akademiju, najveći čuvar hrvatskog identiteta.
„Gradišćanski Hrvati uvijek su dobrodošli u HAZU i naša je dužnost i misija pomoći vam da sačuvate svoj hrvatski identitet i kulturu“, zaključio je akademik Kusić.
O životu i radu Štefana Geošića govorio je župnik iz Čajte u Gradišću Branko Kornfeind, rekavši da su Gradišćanski Hrvati od ranije imali prijevod Novog zavjeta te je Geošić prije 20-tak godina započeo prevoditi i Stari zavjet i preradio prijevod Novog zavjeta.
Prijevode je radio prema izvornom tekstu na hebrejskom i grčkom, a koristio je i latinski prijevod te prijevod na standardni hrvatski jezik.
Dr. Mario Cifrak, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, govorio je o dosadašnjim prijevodima Biblija na hrvatski, a predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću dr. Stanko Horvath pročitao je tekst dopisnog člana HAZU dr. Nikole Benčića o lekcionarima Gradišćanskih Hrvata s povijesno-kulturološkog gledišta.
Benčić je poručio da je prijevod Biblije na gradišćanskohrvatski jedino takvo djelo među Hrvatima u dijaspori.
Na promociji je prikazana i snimka s kazivanjem prevoditelja Štefana Geošića koji zbog bolesti nije mogao biti nazočan na promociji, a nastupio je i vokalni kvartet iz Gradišća pod ravnanjem Štefana Zvonarića.
Štefan Geošić rođen je 1927. u Petrovom Selu (Szentpéterfa) kraj Szombathelya u zapadnoj Mađarskoj. Studirao je biblijske znanosti u Rimu i Jeruzalemu. Od 1958. do 2007. bio je župnik u Klimpuhu u Gradišću.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
