Prihodi državnog proračuna za 2017. planirani su na razini od 119,6 milijardi kuna, a rashodi od 126,5 milijarde kuna, pa bi proračunski deficit iznosio 6,8 milijardi kuna, odnosno 1,9 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za slijedeću godinu, prihvaćenima u ponedjeljak na sjednici Vlade.
Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit opće države bi slijedeće godine trebao iznositi ukupno 5,6 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a.
Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u 2017. godini od 3,2 posto, u što su uračunati i učinci predložene porezne reforme.
Ovim je smjernicama, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković, fokus stavljen na provedbu socijalne i demografske politike, sustav nacionalne i domovinske sigurnosti te prava branitelja.
Pritom je iznio podatak da je smjernicama predviđeno povećanje proračuna za Ministarstvo obrane, nakon šest godina kontinuiranog smanjenja, na 1,23 posto BDP-a. Također, osigurana su sredstava za kompenzaciju lokalnim jedinicama uprave i samouprave u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
Na rashodnoj strani, dodao je, i dalje će naglasak biti na očuvanju fiskalne održivosti uz istodobno poticanje gospodarskog rasta.
„To je dodatna potvrda pozitivnog trenda iz 2016. godine, a dodatno nas ohrabruje u našim nastojanjima da je i Europska komisija korigirala svoje projekcije manjka proračuna opće države na 1,8 posto BDP-a te time prepoznala napore koje Hrvatska ulaže u konsolidaciju javnih financija“, rekao je Plenković.
Ujedno, dodao je da očekuje da će Hrvatska ispuniti preporuke Vijeća EU vezanih uz rješavanje pitanje prekomjernog proračunskog manjka.
„Sve to dat će dodatni signal investitorima da Hrvatska nastavlja voditi održivu i uravnoteženu ekonomsku i fiskalnu politiku. Time će se osigurati smanjivanje tereta duga i povratak kreditnog rejtinga na razinu investicijskog“, ističe premijer.
Trajni i stabilni rast, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, demografska obnova i društvena pravednost i solidarnost, bit će vidljivi u državnom proračunu za slijedeću godinu, zaključio je Plenković.
Kompenzacija lokalnoj upravi 1,3 milijarde kuna
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da se za 2017. projicira rast BDP-a za 3,2 posto, čemu bi najveći pozitivni doprinos, od 3,7 posto, trebala dati domaća potražnja, dok se od inozemne potražnje, odnosno neto izvoza očekuje negativan utjecaj u visini od 0,6 posto.
U Vladi u 2017. tako očekuju rast potrošnje kućanstava za 3,6 posto, investicija za 6,8 posto, izvoza za 4,6 posto, uvoza za 6,2 posto te državne potrošnje za 1,1 posto.
Temeljem tih projekcija, ukupni prihodi državnog proračuna za 2017. planirani su na razini od 119,6 milijardi kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na prihode predviđene rebalansom proračuna za ovu godinu, a koji bi uskoro trebao biti prihvaćen u Hrvatskom saboru, rekao Marić.
Naveo je da se prihodi od poreza za slijedeću se godinu planiraju na razini od 72,8 milijardi kuna, prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna, a od pomoći, odnosno uglavnom od korištenja sredstava Europske unije na 9,7 milijardi kuna.
Rashodi se proračunu za 2017. planiraju u visini od 126,5 milijardi kuna, što je rast za 4,7 milijardi kuna u odnosu na rashode predviđene rebalansom ovogodišnjeg proračuna.
Planiranim rashodima, kazao je Marić, zadržava se načelo racionalnog, pravednog i efikasnost trošenja proračunskih sredstava, a u skladu s mogućnostima i poticanja gospodarskog rasta i socijalne pravednosti.
Najveći se rast, za više od 1,3 milijarde kuna, predviđa kod rashoda za kompenzaciju jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave zbog gubitka prihoda od poreza na dohodak.
Troškovi za mirovine, zbog indeksacije mirovina i prirodnog priljeva u mirovinski sustav, rastu za 697 milijuna kuna, rashodi za zaposlene za 400 milijuna kuna, za dugovanja za sudske sporove i sl. 388 milijuna kuna, a za uspostavu sustava nacionalne i domovinske sigurnosti za 348 milijuna kuna.
Rashodi za kamate povećavaju se za 269 milijuna kuna, za provedbu mjera demografske politike za 168 milijuna kuna, za prava hrvatskih branitelja za 150 milijuna kuna, a za KBC Rijeka za 110 milijuna kuna.
Krstičević: hvala ministru financija
Ministar obrane Damir Krstičević zahvalio je ministru financija na povećanju proračuna za njegovo ministarstvo, koji je u razdoblju od 2011. do 2016. smanjen za više od milijardu kuna.
Smjernice i novi financijski plan za 2017. doprinijet će jačanju obrambene sposobnosti naše države, razvoju sustava nacionalne i domovinske sigurnosti, poboljšanje uvjeta života i rada vojnika, rekao je Krstičević te dodao da će “naše oružane snage moći odgovoriti na sigurnosne izazove”.
U drugo saborsko čitanje upućen paket “poreznih zakona”
Vlada je sa sjednice u ponedjeljak u drugo saborsko čitanje poslala paket od 16 zakonskih prijedloga vezanih za provedbu porezne reforme, među njima i prijedlog zakona o Poreznoj upravi kojim je predviđeno postojanje Samostalnog sektora za financijske istrage koji će imati pune ovlasti za otkrivanje i suzbijanje svih oblika poreznih prijevara.
Prema prijedlogu zakona o Poreznoj upravi postojat će i Samostalni sektor za financijske istrage – dosadašnji Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara – s punim ovlastima za otkrivanje i suzbijanje svih oblika poreznih prijevara, utaje poreza, poreznih kaznenih djela, utvrđivanje imovine značajne vrijednosti koja je stečena na nezakonit način, svih oblika izbjegavanja plaćanja poreza, doprinosa i drugih davanja, kazao je premijer Andrej Plenković, iznoseći ukratko najvažnije izmjene u odnosu na prijedloge zakona u prvom čitanju.
Odredbama novog zakona o Poreznoj upravi, službenici Samostalnog sektora za financijske istrage bit će ovlašteni primjenjivati odredbe Zakona o kaznenom postupku, poduzimati i druge radnje i postupke propisane drugim zakonima, a u cilju prikupljanja podataka i dokaza koji mogu poslužiti u svrhu sprječavanja poreznih kaznenih djela. Moći će ostvariti i međunarodnu suradnju te suradnju s drugim javnopravnim tijelima u cilju suzbijanja poreznih prijevara.
Kod izmjena zakona o porezu na dobit, naveo je premijer, u cijelosti se zadržavaju olakšice za grad Vukovar.
Slijedom saborske rasprave, kod izmjena zakon o porezu na dohodak priznaje se uvećani osobni odbitak od 3.750 kuna za osobe koje primaju osobnu invalidninu, a cenzus za limit za uzdržavanog člana povećava se s 12.500 na 15 tisuća kuna, s time da u cenzus ne ulaze darovanja u novcu i dobrima.
“To je posebno važno u kontekstu naše politike usmjerene na poticanje demografije te u cenzus uzdržavanog člana neće ulaziti zajamčena rodiljna i porodiljna naknada”, dodao je Plenković.
Kod zakona o porezu na promet nekretninama, premijer ističe kako se predlaže da se rate kredita za mlade subvencioniraju neovisno o tome je li riječ o novoj ili rabljenoj nekretnini.
Osvrćući se na pojedine komentare na predložene izmjene Zakona o PDV-u, ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako se snižene stope toga poreza nisu mogle primjenjivati za e-knjige te pelene, jer to ne dopuštaju EU direktive.
Tekst se nastavlja ispod oglasa